NEON Televizija - ntv@neon.ba - Redakcija: +387 62 33 00 95 - Marketing: +387 62 33 00 94

Meho Selman – od prijedorskog logora do danskog parlamenta

| 24. Oktobra 2017.
09:38
Kalesija Online

Bosanskohercegovačka manjinska zajednica na području Kraljevine Danske jedna je od najbolje integrisanih i organizovanih u ovoj zemlji. Posebno se mladi Bosanci i Hercegovci ističu u danskom društvu zbog velike zainteresovanosti za visoko obrazovanje, ali i politički angažman, o čemu govori Meho Selman.

Ovaj Prijedorčanin u Danskoj poznat je kao prvi stranac koji je ušao u regionalni parlament Južne Danske.

Selman je rođen 1971. u Prijedoru. Do početka rata u Bosni i Hercegovini bio je student Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Nakon što se početkom rata vratio u svoj rodni Prijedor, bio je uhapšen i odveden u logor Omarsku, a kasnije i u Trnopolje. U Dansku dolazi 1993. godine.

Trenutno obavlja funkciju porotnika na Prvostepenom gradskom sudu grada Odensea, a također je sindikalni povjerilac bibliotekarskih radnika. Posljednje četiri godine politički je aktivan kao zastupnik Socijaldemokratske partije u regionalnom parlamentu Južne Danske.

Osim o političkom angažmanu, sa Selmanom smo razgovarali o bosanskohercegovačkim iseljenicima, ali i odnosima Danske i Bosne i Hercegovine.

  • Tokom rata na Bosnu i Hercegovinu bili ste zatočeni u logorima Omarska i Trnopolje. Je li ta činjenica zanimala javnost u Danskoj, posebno nakon što ste dobili mandat u tamošnjem regionalnom parlamentu?

– Mnogi bh. građani tokom ratnih 90-ih godina bili su s opravdanjem ljuti na mnoge evropske vlade jer nisu mnogo učinile da se zaustavi užas i stradanje nedužnog naroda u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, obični građani, barem ovdje u Kraljevini Danskoj, ostali su zatečeni s ratnim slikama Sarajeva, Vukovara, Srebrenice i posebno postojanjem koncentracionih logora.

Vladalo je uvjerenje da se slike užasa iz Drugog svjetskog rata više nikad neće ponoviti. Zanimljivo je da danski građani i danas s velikim zanimanjem slušaju o ratnim strahotama u Bosni i Hercegovini prije 25 godina, između ostalog, i putem mog političkog angažmana, koji mi omogućava lakši pristup danskim medijima. Svaki put kada za to postoji prilika osvrnem se na događanja iz naše prošlosti, što je, uostalom, i bio razlog dolaska bh. izbjeglica u Kraljevinu Dansku.

  • Jesu li ostale manjinske zajednice, slijedeći Vaš primjer, predložile svoje kandidate za predstojeće izbore?

– Ostale manjinske grupacije u Kraljevini Danskoj faktički imaju dužu tradiciju političkog angažovanja od bh. nacionalne skupine. Mnogi su u Dansku došli tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, ali u parlament regije Južna Danska voljom birača ipak je prvi ušao jedan bh. građanin, što me, dakako, čini još ponosnijim.

  • Na predstojećim izborima kao kandidat Socijaldemokratske partije borit ćete se za novi mandat u regionalnom parlamentu Južne Danske. Je li nakon Vašeg uspjeha povećan interes bosanskohercegovačkih iseljenika za aktivno političko djelovanje?

– Na proteklim izborima prije četiri godine pored mene u dva grada u Kraljevini Danskoj u lokalne gradske skupštine izabrana su još dva naša bh. građanina. Tada nas je bilo troje kandidata, a ovaj put nas je ukupno osam, uz podatak da sam ja i dalje jedini kandidat za regionalni parlament, dok su ostali bosanskohercegovački kandidati svoju kandidaturu usmjerili na lokalne gradske skupštine. Činjenica je da je bh. kandidata gotovo trostruko više na ovim izborima. To nam sigurno govori da je politički angažman nas iz prve generacije bosanskohercegovačkih iseljenika vjerovatno inspirisao na političke aktivnosti naše mlade bh. kandidate, koji pripadaju tzv. drugoj generaciji bh. građana u Kraljevini Danskoj.

  • Mladi iz Bosne i Hercegovine u Danskoj u velikoj su mjeri posvećeni obrazovanju. Je li to razlog zbog kojeg je bosanskohercegovačka manjinska zajednica uspjela napraviti balans između integrisanja i asimiliranja u dansko društvo?

– Posvećenost obrazovanju svakako jest jedna od velikih prednosti u očuvanju svog identiteta. S danskim univerzitetskim diplomama pripadnici bh. zajednice svakako su općeprihvaćeni u danskom društvu i integracija teče gotovo bez problema. Međutim, integracija se može vrlo lahko pretvoriti u asimilaciju i uzrok tome mogu biti mnogi detalji, ali ipak sve najviše ovisi o samim našim građanima. I dalje važnu ulogu u očuvanju našeg bh. identiteta ima prva generacija, tj. roditelji naših uspješnih mladih.

  • Postoje li možda određene sfere u kojima bi se odnos između Danske i Bosne i Hercegovine mogao unaprijediti?

– Ogroman je potencijal kad je u pitanju još bolja saradnja između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Danske, a naša bh. zajednica u ovoj skandinavskoj zemji ima vrlo značajnu ulogu u unapređenju saradnje. Prošlo je vrijeme kad se Bosni i Hercegovini pomagalo isključivo kroz humanitarne projekte. Danas saradnja treba biti na partnerskoj osnovi, gdje i Kraljevina Danska i Bosna i Hercegovina sasvim legitimno i otvoreno trebaju zastupati svoje interese.

Bh. građani u Kraljevini Danskoj svojim angažmanom i znanjem mogu itekako utjecati da se danski kapital ulaže u Bosnu i Hercegovinu kroz privrednu saradnju, a jedan od primjera jest korištenje energetskih potencijala Bosne i Hercegovine i ekspertiza, te iskustva koju u oblasti energetike imaju danska preduzeća. Ogroman potencijal posebno leži i u oblasti turizma, gdje je veliki interes državljana skandinavskih zemalja za turističku posjetu Bosni i Hercegovini. Gotovo da nema naše familije ovdje u Kraljevini Danskoj da nije barem jednom sa sobom na godišnji odmor u Bosnu i Hercegovinu povela svoje danske poznanike ili im preporučila posjetu Bosni i Hercegovini. Bh. građani u Kraljevini Danskoj sigurno će učiniti svoj dio posla na promoviranju i afirmiranju države Bosne i Hercegovine u našem danskom okruženju.

( Al Jazeera)

Komentari

Kategorija: Društvo i politika, Intervju