„A šta ako je ovo Sudnji dan?!

I šta ako ustvari, nismo živi, nego okupljeni pred Bogom, Stvoriteljem i Rastvoriteljem gledamo davno odživljene živote kako nam se razmotavaju pred očima, dan po dan, djelo po djelo, nedjelo po nedjelo… nemoćni učiniti bilo šta da u tim svojim životima bilo šta promijenimo, nešto ili sve. Jer… život je život, samo jedan… često nam za odluke da samo tren u kojem treba da ih donesemo; sve drugo vrijeme preostane za žaljenje zbog tog trenutka.“

Ovo je početak novog romana „Predodređenje“ dr. sci. Edina Urjana Kukavice, koji će poslije Sarajeva, Mostara, Konjica, Kaknja, Zenice, Jajca biti promoviran u Kalesiji, u BKC „Alija Izetbegović“, u srijedu, 8. septembra, u 17 sati.

Bosna je koncept

Sami početak četvrtog romana našeg književnika, jedinstvenog po tome što jedini piše u tri intrigantne oblasti – književnoj, politološkoj i tesavvufskoj, otkriva kako se ne radi o klasičnom romanu koji se podvrgava kanonu i formi na kakve smo navikli u klasičnoj, modernoj pa ni postmodernoj literaturi… Štaviše, neuobičajenom formomčak mu se i odupire.

Dr. sci. Kukavica ovog puta Bosnu i Hercegovinu predstavlja kao svetu svezemlju i središte suvremene civilizacije u smislu da nema većeg i važnijeg događanja u zadnjih 2.000 godina, a da se na neki način – uglavnom izravno – nije odrazilo na ovu zemlju.

Naime, radnjom vremenski razvučenom na blizu 1.800 godina, a na prostor koji obuhvata i Jeruzalem i Konstantinopolj, ali i Vranduk i Zli stup kod Sarajeva, sa likovima od Batona II Dezitijata do Husein-kapetana Gradaščevića i sa ženskim naratorom odnosno naratoricom, Bosna i Hercegovina postaje više od onoga kako danas – ili u zadnjih stotinjak godina – izgleda.

Bosna i Hercegovina u Predodređenju nije teritorija, nije zemlja, nije država… Bosna je puno više od toga i neusporedivo više nego što riječi mogu dočarati – Bosna je koncept… Pax bosniaca vršnjak je sa pax romanom i stoljećima stariji od pax otomanice.

Historijska riznica

Nije pogrešno ustvrditi da je „Predodređenje“, naročito ukoliko se ostvare njegovi nastavci „Otkrivenje“ i „Proživljenje“, svojevrstan socio-politički manifest autora kojim on izražava svoj protest i bunt protiv zanemarivanja, zaboravljanja, apstrahiranja historije Bosne i Hercegovine koja se – u najboljem slučaju – samo spmene u dnevno-političke svrhe i za potrebe naglašavanja i potcrtavanja ove ili one naklonjenosti bez stvarnog odnosa ni prema zemlji ni prema narodu koji na njoj, s njom, od nje i za nju žive, rade i umiru već bezmalo dvije hiljade godina.

„Predodređenje“ se tako javljau potpuno novoj, ne dimenziji nego stvarnosti, depozitorija zaboravljene, zanemarene, apstrahirane – i, uz to, potpuno unutrašnje – historije Bosne i Hercegovine; riznica u kojoj se, skrivena od zluradosti zlonamjernog oka sklonog zloupotrebi, čuvaju krunski dragulji njene prošlosti.

“Mi smo potisnuli svoje velike ljude. Ne samo Batona i Husein-kapetana Gradaščevića sa kojim se ova priča završava. Potisnuli smo i neke ljude kojima je, evo, ‘Predodređenje’, na izvjestan način omaž.Otimamo se za neke ljude koje svi hoće, a one koji su neupitno naši, koji su sami temelj našeg kulturnog, civilizacijskog, pa ako hoćete i simboličnog trajanja na ovoj zemlji, njih zaboravimo, smetnemo ih s uma i sjetimo ih se samo kad dođe neka godišnjica”, kazao je autor romana, dr. sci. Kukavica.