Na području Tuzlanskog kantona prema podacima Kantonalne privredne komore Tuzla samo je pet do šest uzgajivača malina, koji su u  organizaciji otkupa i plasmana. Među njima je i Faik Ćoralić 100 postotni RVI iz Teočaka, koji već četiri godine na dulum i po zemljišta uzgaja maline. Iako se bavi i uzgojom muznih grla, tovom bikova, ističe da je uzgoj ovog voća za njega trenutno najekonomičniji.

”Imamo redovan prijevoz, otkup i onda imamo akontativnu cijenu 4 KM i plate nas svakog četvrtka, što naberemo i isplata je odmah. Ostatak će biti, kakva bude cijena na kraju sezone, kad se formira cijena onda oni plate, tako bude svake godine”, navodi Faik Ćoralić, uzgajivač maline.

Iako je berba malina na samom kraju, ovogodišnja otkupna cijena još nije poznata, ali se malinari nadaju da bi ona trebala biti prihvatljiva, obzirom da su povećani svi troškovi od rada do zaštitnih sredstava cash loans today .

”U posljednje dvije godine cijena značajno raste, zato što je ponuda na svjetskom tržištu mala. Sada je trenutno cijena važeća od neke 4 KM za kilogram za maline prve klase. Ukoliko na tržištu dođe do povećanja cijene smrznute maline, doći će i do značajnog povećanja otkupne cijene od naših malinara”, navodi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivrednu i prehrambenu industriju pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Međutim, na području Tuzlanskog kantona veliki je broj onih koji maline uzgajaju u manjem obimu i nastupaju na tržištu samostalno. Takve maline  nalaze se na našim tržnicama, te njihova cijena po kilogramu iznosi i do 10 KM. Ove godine rod maline je nešto manji, zbog hladnog proljeća i nevremena praćenog gradom, koji je oštetio rod.

Da bi se proširio uzgoj, odnosno proizvodnja malina na području našeg kantona, potrebno je osnivanje zadruge malinara, kroz koju bi malinari ostvarivali brojne prednosti.

”Gdje će oni unutar svoje zadruge organizirati stručnu savjetodavnu službu, organizovati plasman tih proizvoda i naravno ono što je ključno nabavku repromaterijala u ovoj proizvodnji po veleprodajnim cijenama, tako da ti inputi budu što manji, jer oni određuju profitabilnost i održivost ove proizvodnje”, kaže Selimović.

Nedostatak zadruge malinara i samostalna borba na tržištu razlog je da je veliki broj malinjaka uništen kako na području TK, tako i šire. Prije pet godina malinarstvo je u našoj zemlji bilo u ekspanziji. Tada smo bili osma zemlja u Evropi po proizvodnji i sav urod je plasiran na evropskom tržištu.

(rtvslon.ba)