Počnimo od aktuelnih općih izbora. Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH, koalicija “Zajedno za BiH” (SDA, SBiH i BPS) jedva da je prešla izborni prag sa 20.000 glasova, čime će zauzeti tri poslanička mjesta. Druga koalicija “Proevropski blok” (SDP BiH, DF, SBB, NB, HS BiH i Radom za boljitak) osvojila je jedva jedan posto glasova, čime ove partije neće biti u NSRS.

Pogledajmo kako izgleda nedavna historija.

Na prvim poslijeratnim izborima većinski bošnjačke partije osvojile su ukupno 18 mjesta u Skupštini Republike Srpske. Dvije godine kasnije taj broj je pao na 17, a još dvije godine kasnije većinski bošnjačke partije u klupama NSRS-a imale su 10 poslanika.

Kako bismo imali u vidu i omjer u parlamentu, bitno je napomenuti da u entitetsku skupštinu ulaze ukupno 83 delegata.

U vrijeme prvih navedenih poslijeratnih općih izbora na sceni su bile dvije koalicije, Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (SDA i SBiH), dok je SDP u jednom navratu koalirao sa MBO-om, UBSD-om, HSS-om.

Već 2002. godine koalicije su se raspale, a spomenute stranke su osvojile ukupno 13 mandata – SDA šest, SBiH četiri, a SDP tri mjesta. Time je broj poslanika ovih stranaka skočio prvi i jedini put od 1996. do danas.

Narodna skupština Republike Srpske je 2006. godine u svoje klupe primila osam poslanika iz većinski bošnjačkih partija – četiri mandatara SBiH, tri iz SDA i jednog iz SDP-a. Usporedbe radi, SNSD je tada osvojio 41 mjesto, a SDS 17 mjesta.

Narodna skupština Republike Srpske četiri godine kasnije, većinski bošnjačke stranke osvojile su samo pet mjesta. S koalicijom “Domovina”, koja je 2014. godine okupila sve probosanske partije, taj broj je ostao isti.