Zbog sve veće krize koja nastaje zbog rata u Ukrajini i poremećaja na tržištu koji slijede iz toga, Evropa se suočava s velikim problemima kada je riječ o cijenama električne energije.

S obzirom na to da se petina električne energije u Evropskoj uniji proizvodi putem elektrana na gas, otežano snabdijevanje ruskim gasom zemalja EU značajno je poremetilo tržište.

U jednoj od najvećih evropskih zemalja Francuskoj cijene prirodnog plina i struje nedavno su dostigle nove rekordne vrijednosti, a naročito je teška situacija na tržištu električne energije.

“U Francuskoj su veleprodajne cijene električne energije dostigle rekord od više od 1.000 eura po megavat-satu. Prije godinu, cijene su iznosile 85 eura po megavat-satu”, pišu francuski mediji.

Također, Francuska je danas objavila kako je ruski gigant Gazprom obavijestio energetsku kompaniju Engie o dodatnim smanjenjima isporuke plina zbog neslaganja između strana o primjeni ugovora.

“Isporuke ruskog gasa značajno su pale od početka rata u Ukrajini, a nedavno su pale na samo 1,5 TWh mjesečno”, naveli su iz kompanije.

Slična situacija je i u Njemačkoj gdje vlada planira nove reforme kojima bi s trebao obezbijediti nešto lagodniji život građanima.

Prema podacima lista Franfkurtert Allgemeine Zeitung, cijena struje u Njemačkoj zaključno s 29. augustom iznosi 50,2 centi po kilovat-satu što je znatno više u odnosu na šest mjeseci prije.

Iako nije u Evropskoj uniji, Velika Britanija također ima velike probleme kada je riječ o električnoj energiji.

Prema pisanju CNN-a, Velika Britanija će u narednom periodu biti primorana na zamrzavanje cijena plina i struje što bi vladu moglo koštati preko 100 milijardi funti.

“Ranije je vlada pokušala da zaštiti domaćinstva kroz smanjenje poreza, ali cijene plina i struje su od tada skočile. Prosječni godišnji račun iznosi 2.318 dolara što je 54 posto više u odnosu na raniji period, a predviđa se da će premašiti 4.117 dolara. Analitičari istraživačke firme Auxilione ističu kako bi prosječno stanovništvo moglo platiti čak 7.570 dolara godišnje ga prirodni plin i struju ukoliko vlada ne napravi određene intervencije”, navodi CNN.

Slična situacija je i na sjeveru Evrope gdje države također pokušavaju kroz brojne pakete pomoći ublažiti krizu. Finski mediji pišu kako vlada ove države priprema višedijelni paket podrške koji ima za cilj ublažavanja rasta cijena struje.

“PDV na struju će biti smanjen za deset procenata. Vlada također razmatra povećanje subvencija za električnu energiju što je preporuka Ministarstva finansija”, navedeno je iz vlade.

Veliki pritisak na vladu vrše i energetske kompanije, a firma ENERGIATEOLLISUUS RY je saopćila kako država mora donijeti hitne mjere dok ne bude prekasno.

“Potrebna je neka akcija. Mnogim kompanijama je sada veoma teško pronaći likvidno finansiranje. Kompanije koje su bile jako solventne sada se suočavaju s finansijskom krizom”, naveli su iz kompanije.

Finski list Helsingin Sanomat objavio je priču o bračnom paru koji su putem SMS poruke dobili obavještenje o rastu cijena električne energije.

Kako se navodi, novi ugovor koji im je ponudila kompanija Helen predviđa dvogodišnji ugovor s cijenom dnevne struje od 32,22 centa po kilovat-satu, dok bi noćna tarifa iznosial 25,23 centi po kilovat-satu.

“Ponuđena cijena je šest puta veće od sadašnje. Po toj cijeni, račun ove porodice iznosio bi 12.000 eura godišnje”, navodi finski list.

Regija u sličnim problemima

Kada je riječ o susjednim zemljama, i u Hrvatskoj i Srbiji su najavili mogućnost poskupljenja struje.

Prema pisanju Indexa, većina poduzetnika u Hrvatskoj do sada plaća električnu energiju po cijeni od 3.64 kn/kWh, a građani manje od 1 kn/kWh. Poduzetnici koji su imali ugovorenu isporuku po cijeni iz prošle godine plaćaju 0.5 kn/kWh, a te cijene bi mogle brzo narasti jer naglo rastu na berzama širom Evrope.

“Provjerili smo s članovima i izgleda da su neki već dobili nove ugovore po cijeni od 5 kn/kWh, a prije su plaćali 0.5 kn/kWh. Jedan član iz Čakovca, koji zapošljava 200 ljudi, plaćao je cca. 220.000 kuna mjesečno za struju, a sada će mu se mjesečni trošak popeti na cca. 2 miliona kuna. S obzirom na situaciju, razmišlja o dijeljenju otkaza, pa čak i gašenju proizvodnje. Bojim se da će se u istoj situaciji naći mnogi poduzetnici širom Hrvatske, pa je za očekivati da će biti prisiljeni podizati cijene i/ili dijeliti otkaze”, rekao je za Index Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.

Probleme s električnom energijom najavili su i u Srbiji, a Ministarstvo rudarstva i energetike ove zemlje donijelo je prijedloge za državnu upravu, jedinice lokalne samouprave, preduzeća u državnom vlasništvu, privredu i domaćinstva za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije.

Između ostalog, predviđa se korištenje bojlera za pripremu tople vode samo kad je potrebno, postavljanje frižidera na 4°C, a zamrzivača na -18°C kako bi se obezbijedio optimum u potrošnji, ali i korištenje mašine za suđe samo kad je puna.

Predviđene su i uštede energije kod pripreme hrane pa se tako savjetuje kuhanje u u poklopljenoj posudi jer se tako štedi do 20% energije. Također treba koristiti posude koje su veličinom srazmjerne grijnoj površini kako bi se izbjegao gubitak od 20% energije.

Evidentno je kako je energetska kriza u Evropskoj uniji, ali i općenito u Evropi sve veća. Samim tim, zvaničnici Evropske unije su najavili kako će 9. septembra u Briselu održati vanredni sastanak na kojem će se razgovarati o mjerama za kontrolisanje rasta cijena električne energije.

“Rastuće cijene električne energije sada razotkrivaju ograničenja našeg trenutnog dizajna tržišta električne energije. Razvijen je za drugačije okolnosti. Zato sada radimo na hitnoj intervenciji i strukturalnoj reformi tržišta električne energije”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na forumu na Bledu u Sloveniji.

S obzirom na to da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj, poremećaji na tržištu energenata u narednim mjesecima bit će još veći. Zbog toga, sve više zemalja se suočava sa svojevrsnom utrkom s vremenom gdje će prije dolaska zime morati donijeti niz mjera koje bi bar donekle trebale ublažiti posljedice krize koja je već zakucala na vrata većine zemalja. klix.ba