Đurđevdan je navjeći praznih Roma u Bosni i Hercegovini, koji mnogobrojnim ritualima od samog jutra obilježavaju na današnji dan. Godinama su Romi na Đurđevdan obilježavali proljeće i početak novog putovanja sa čergom.

Danas kada Romi više ne putuju, praznik je promijenio smisao, ali nije izgubio na važosti. Praznik se slavi 3 dana; slavlje započinje 4. maja. Prvog dana obilježavanja po kući se rasporedi novac, žito, grah i riža, a prema njihovim vjerovanjima – onaj koji pronađe novčić bit će sretan i bogat.

Ovo je samo mali dio bogate romske kulture i tradicije. Uvriježeno je vjerovanje da na današnji dan nije dobro spavati u toku dana niti šivati.

Vjerovalo se da ako je na Đurđevdan vedro – „da će biti plodna godina“, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša – „da će ljeto biti sušno“.