Prema podacima iz 2020. godine od kraja rata na području Bosne i Hercegovine od mina je nastradalo 600 osoba. Na području našeg kantona u istom periodu dogodilo se 200 minskih nesreća u kojima su nastradala 122 civila i 55 deminera. U Bosni i Hercegovini minama i eksplozivnim napravama pokriveno je oko 950 miliona kvadratnih metara površine ili oko 8 posto od ukupne površine teritorije Bosne i Hercegovine. Na Tuzlanskom kantonu oko 3 posto teritorije prekriveno je minama. U prošloj godini u TK od mina je očišćeno oko 2 miliona i 900 hiljada kvadratnih  metara.

„Tim A Federalne uprave civilne zaštite je na našem kantonu, Posavskom, Zeničkodobojskom kantonu koji su zoni njihove odgovornosti  odradila 156 zadataka, prikupili preko 5 hiljada različitih eksplozivnih materija i  isto toliko tehničkih sredstava, a uništeno je 2, 4 kilograma eksploziva.“ rekao je Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora KUCZ

U prošloj godini na području TK označeno je oko 1500 minskih polja. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova ali i neodgovornog ponašanja pojedinaca, potrebno je izvršiti i ponovno označavanje minskih polja. Proces deminiranja vrši se od 1997. godine i to u tri kategorije.

„Prvo su deminirani infrastrukturni objekti  i povratnička naselja , druga kategorija su poljoprivredna zemljišta i treća kategorija šume i nepristupačni predjeli. Ono što je bitno naglasiti jeste da neće sve biti deminirano i neka područja će se biti proglasiti nepristučnim kao i rizična i kao takva će se prepustiti zubu vremena, „ dodao je Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora KUCZ.

Proces deminiranja teče jako sporo, a dokaz toga jeste da je na području TK od ukupnog broja od 78 miliona kvadratnih metara do sada očišćeno samo 32 miliona kvadrantih metara minskog polja. Međutim iz Kantonalne uprave civilne zaštite najavljuju da bi  u budućnosti proces deminiranja mogao biti ubrzan, naročito zbog uvođenja novog civilno tehničkog uviđanja.

“Prvo je potrebno da se odredi neka površina koja je minski sumnjiva i da se na osnovu informacija koje se prikupe od oružanih snaga koje su djelovale na tom području i od lokalnog stanovništva te da se utvrdi da se možda deset posto te površine nalazi pod minama i da se samo pristupi  čišćenju te površine i na taj način će se površina pod minama smanjit “ naglasio je Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora KUCZ

Do sada je sam proces deminiranja uloženo mnogo novca, naročito kada je riječ o stranim donacijama. Zbog izbijanja novih sukoba u svijetu i stvaranja novih minskih polja, donatori nisu više toliko zainteresovani za ulaganje u proces deminiranja u Bosni n Hercegovini, zato je potrebno je da se u sam proces deminiranja uključi i lokalna zajednica.

Poseban apel ide građanima da ne ulaze u označena minska polja. Do nesreća dolazi uglavnom zbog toga što ljudi svjesno ulaze u minska polja iz raznih razloga. Neki to rade zbog radoznalosti, neki zbog sječe šuma, neki zbog lova, a bitno je naglasiti da ukoliko naiđu na minsku napravu da je ne diraju, te da istu prijave u najbližu policijsku stanicu i službu civilne zaštite.

rtvslon.ba