Prema dostupnim podacima, samo u posljednje četiri godine državljanstva BiH odreklo se oko 16 000 građana BiH i za to su platili skoro 10 miliona maraka. Na taj način, država zarađuje čak i na odlasku građana jer državnoj administraciji plaća takse za odlazak.

Ukoliko neko od građana želi da postane državljanin Njemačke, Austrije ili Norveške platiće 800 maraka taksu. Nešto jeftinije prolaze oni koji žele postati državljani neke od zemalja bivše Jugoslavije i plaćaju 200 maraka takse. Ako se postupak vodi putem diplomatsko konzularne mreže u inostranstvu dodatno se uz osnovnu plaća i konzularna taksa. Demografi kažu da je licemjerno to što država naplaćuje čak i odricanje od državljanstva bez pokušaja da im obezbijedi bolje uslove da ostanu.

„Neka obrazloženja koja smo čuli u tom smislu jeste da je to cijena printera tonera itd. je zaista licemjerna i jadna i to govori o odnosu institucija BiH i generalno na svim nivoima prema svojim građanima. Za zemlju koja ima negativan prirodni priraštaj već 15 ili 16 godina i ima izrazit odliv stanovništva to je još jedna u nizu loših poruka“, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od završetka rata do kraja prošle godine državljanstva BiH odreklo se oko 83 000 građana. To znači da je čitav jedan grad veličine Prijedora, BiH izgubila zauvijek jer će i njihovi potomci biti državljani neke druge zemlje. Ipak, tvrde u ministarstvu, ovu statistiku ne treba dovoditi u vezu sa aktuelnim talasom odlazaka iz BiH jer su svi koji se odriču državljanstva ove prostore napustili znatno ranije.

„Veliki broj državljana BiH koji se u posljednje vrijeme odriču državljanstva BiH je rođen u inostranstvu, mlađi su od 30 godina, nisu bili integrisani u bh. društvo, obrazovani su i integrisani u sredinama u kojima žive. Oni koji sada odlaze moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za sticanje državljanstva država u koje odlaze, a to je minimalno pet do šest godina i više“, piše u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.

Statistike pokazuju da se od 2016. godine u prosjeku oko 4000 građana godišnje odrekne državljanstva. Neki od razloga odlaska građana je loša situacija u društvu, korupcija koja je na svakom koraku ali i narušena bezbjednosna situacija. Zato brojne građane ni visoke takse za ispis iz državljanstva ne sprečavaju da postanju državljani drugih zemalja, kažu u banjalučkom centru za ljudska prava. 

Građani su podijeljenog mišljenja. Neki kažu dali bi i duplo više para za pasoš druge države, a drugima je život u BiH sasvim dobar.

Ono što najviše zabrinjava stručnjake, pošto vlast očigledno ništa ne brine, je to što se broj stanovnika BiH mlađih od 15 godina najviše smanjio. 

Tako je 2013.godine taj broj bio oko 452 000 dok u 2018.godini broj mlađih od 15 godina bio je 305 000 što je pad za nevjerovatnih 32,5 odsto. Najčešće nove adrese građana BiH su Njemačka, Austrija, Slovenija, Norveška, Danska i Češka. 

Nezvanične procjene pokazuju da je do danas, po osnovu taksi za ispis iz državljanstva, BiH inkasirala najmanje 50 miliona maraka. (RTVBN)