Bosna i Hercegovina, iako uzdrmana komplikovanim državnim uređenjem, još gorom političkom situacijom i nedavno održanim izborima, i dalje je mjesto u koje stranci vole investirati. Bitno je to manje nego ranije, ali investicije su ipak tu. Priliv stranih sredstava na prvom mjestu dolazi iz Austrije, zatim iz Srbije, Hrvatske i Rusije. Ipak, prema podacima iz Agencije za unapređenje stranih investicija u našoj zemlji, kažu kako su na listi i Njemačka, ali i Švicarska.

“Ako gledamo recimo austrijske firme one su do sada najviše investirale u bankarski sektor i u sektor osiguranja. Potom imamo investitore iz Srbije i Hrvatske koji su investirali također pored bankarskog sektora, preko trgovine zatim proizvodnje što znači da su ulagali u različite sektore. Imamo firme iz Rusije, Ruske Federacije, koje su investirale u naftnu industriju.” – kaže Jasmina Dževlan, portparolka FIPA-e.

Kako se investicije ne bi smanjivale, a kako investitori ne bi zaobilazili Bosnu i Hercegovinu, potrebno je uložiti više truda, mišljenja je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Edin Mehić.

“Generalno kada pogledate strukturu većina direktnih stranih investicija ide u uslužni sektor. Što se tiče prerađivačkog sektora i tu su koncentrisana većinom u niskotehnološke industrije. tako da je to generalni problem, da zapravo ta dodajna vrijednost koja bi se mogla generirati u različitim sektorima izostaje zbog nedostatka ljudskih resursa, administrativnih barijera i svega ostalog što prati takva ulaganja.” – ističe dr. Edin Mehić, univerzitetski profesor.

Iz nevladinog sektora pak tvrde kako bi i investicije ali i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine ubrzali konkretniji potezi domaće vlasti uz mehanizme kojima bi se stvorio kvalitetan poslovni ambijent. Međutim, našoj zemlji sve to još uvijek nedostaje. A od ekonomskog prosperiteta, bh. političari, čini se, imaju samo želju.

“Upravo država je ta koja bi na neki način trebala da pomogne. Država kreira zakonski okvir, a zakonski okvir utiče na poslovni ambijent i dakle kreira nekako taj ambijent. Zato ipak država ima važnu ulogu i neizostavna je u tome da asistira privredi da raste i da se razvija, a ne da je ustvari guši.” – rekao je Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih „Kult“.

Upravo zbog nedostatka kvalitetnih ekonomskih politika koje bi motivisale investitore da novac troše i ulažu u BiH, još uvijek i zemlju i stanovništvo bije ratni glas zbog čega su u našim granicama i dalje češće prisutnije predrasude nego investicije.

“BiH se i dan-danas percipira kao zemlja ratnog naslijeđa, kao zemlja koja je nesigurna za boravak, zemlja koja je siromašna tako da naprosto sluh za promoviranje za pokušaj da se ta slika imidž koji BiH ima imidž prošlosti hipoteka prošlosti koju BiH nosi da se pokuša promjeniti.” – zaključuje Jasmina Dževlan, portparolka FIPA-e.

Potencijali su tu, ali političke volje nema. Evropa čeka, ali je Bosna i Hercegovina sve sporija. Investitori bi da ulažu, ali uvijek im fali neki papir. Zato umjesto napretka, građani ove zemlje češće svjedoče stagnaciji zbog koje, smatraju stručnjaci, Bosanci i Hercegovci prije odluče promijeniti državu, nego čekati promjene u njoj.