NEON Televizija - ntv@neon.ba - Redakcija: +387 62 33 00 95 - Marketing: +387 62 33 00 94

Džamija u Cezareji: Dokaz o prisustvu Bošnjaka u Palestini

| 29. Aprila 2018.
11:40
Kalesija Online

Bošnjačka džamija u Cezareji predstavlja spomenik kulture koji govori o prisustvu Bošnjaka u Palestini.

Bošnjaci su u ovu daleku zemlju pristizali tokom 19. stoljeća, a smatra se da su svojim prisustvom značajno doprinijeli tome da se tada zaboravljena antička Cezareja obnovi.

Hercegovački stil gradnje

Bošnjaci su se uglavnom doseljavali u Palestinu kao izbjeglice nakon austro-ugarske aneksije BiH. Dolaskom u Palestinu, oni nisu gubili vezu sa svojim porijeklom, nego su se trudili da nastave s njegovanjem tradicije.

Bošnjačka džamija u Cezareji svakako je jedan od dokaza koliko im je bilo bitno očuvati svoju tradiciju i u ovoj dalekoj zemlji.

Adis Kulin, diplomirani historičar i turistički vodič, boravio je nekoliko dana u Cezareiji za koju kaže da je dugo vremena bila zapuštena i zaboravljena od domaćeg stanovništva, a da su takvu praksu promijenile upravo bošnjačke porodice.

– Veoma značajan i interesantan antički grad Cezareja bio je skoro potpuno zaboravljen od domaćeg stanovništva sve do 1878. godine kad se Bošnjaci počinju naseljavati na ovo područje. Većinom su bošnjačke porodice dolazile u Palestinu kao izbjeglice, a dosta njih je odlučilo trajno ostati u ovom gradu – rekao je Kulin za Anadolu Agency.

Upravo iz razloga što su u ovom palestinskom gradu Bošnjaci trajno ostajali, donijeli su odluku o izgradnji kuća u kojima će boraviti, ali i džamije, koja je i danas jedna od glavnih turističkih atrakcija u Cezareji.

– Dolaskom iz BiH u Palestinu, Bošnjaci grade kuće u kojima borave, ali i džamiju, koja je, može se zaključiti, građena po “hercegovačkom stilu”. Ova džamija služila je stanovnicima Cezareje za obavljanje namaza sve do izraelsko-arapskog rata. Nakon 1948. godine Bošnjačka džamija, ali i ostatak Cezareje, pada pod kontrolu izraelskih vlasti, te od tada ona više nije u upotrebi za obavljanje namaza, kako je to naravno u početku bilo predviđeno. Pored džamije, tu se nalaze i antički ostaci: teatar, hipodrom, razni mozaici, zidine grada, kapija grada, ostaci luke i slično – priča Kulin.

Bošnjačko prezime Bushnaq

Cezarejom danas upravlja privatna firma koja je u velikoj mjeri uspjela da unovči historijsku zaostavštinu koju nudi ovo mjesto. Među objektima koji su u vlasništvu privatne kompanije je i Bošnjačka džamija koja, iako još uvijek ima oblik klasične džamije, služi u druge svrhe.

– Arheološka iskopavanja Cezareje su počela oko 1950. godine. Zanimljivo je istaći da je današnja moderna Cezareja jedino naselje kojim upravlja privatna firma, koja nosi naziv “Caesarea Development Corporation”. Naravno, i Bošnjačka džamija u vlasništvu je ove kompanije. Kada govorimo o džamiji treba napomenuti da su sačuvane munara i glavni dio džamije koji je pretvoren u bar i restoran u kojem se okupljaju znatiželjni turisti – ističe Kulin.

U Palestini trenutno nema organizirane bošnjačke zajednice. Uzrok toga je asimiliranje Bošnjaka u lokalno arapsko stanovništvo, koje je bilo neminovno, zbog cjelokupne političke situacije na ovom području u prethodnih stotinu godina. Ipak, osim džamije, dokaz nekadašnjem prisustvu Bošnjaka u Palestini je i prezime Bushnaq, koje nose neke porodice nastanjene u okolini Cezareje.

– Bošnjaci, koji su prije mnogo godina došli u Palestinu, vremenom su se asimilirali u domaće stanovništvo, ali se po prezimenu može zaključiti odakle je njihovo porijeklo. Svakako treba naglasiti da ovu tezu podvrđuje i prezime Bushnaq te još neka slična prezimena koja ukazuju na bošnjačko porijeklo i nekadašnje prisustvo Bošnjaka na ovom prostoru – zaključuje na kraju razgovora Kulin.

(Bportal.ba/Anadolija)

Komentari

Kategorija: Magazin