Gradovi širom svijeta imaju svoje digitalne replike – kako nastaju digitalne replike gradova i koja je njihova svrha?

Prostor u gradovima postaje sve značajniji i očekuje se da će većina svjetske populacije u sljedećih nekoliko decenija živjeti u urbanim područjima. Kada je u pitanju urbanističko planiranje, sve je manje prilike za testiranje i greške. Odluke koje se danas budu donosile imat će značajan utjecaj na budućnost.

No, šta kada bi prije građevinskih poduhvata postojala prilika za testiranje i analize? To je suština digitalnih replika gradova širom svijeta, koju imaju i Šangaj, New York, Singapur i Helsinki.

Anders Logg, profesor računarske matematike i direktor Centra za digitalne replike gradova Tehnološkog univerziteta Chalmers u Švedskoj, naglasio je da se digitalnim replikama unapređuju tradicionalni trodimenzionalni modeli gradova. Replike se koriste podacima iz realnog vremena i vještačkom inteligencijom. Time je omogućeno da se sve simulira – od infrastrukture, preko izgradnje do saobraćaja i potrošnje energije.

Primjer grada Chattanooga

Američki grad Chattanooga ima 180.000 stanovnika i nalazi se u podnožju planine Appalachian. Skoro jednako je udaljen od većih gradova u američkim saveznim državama Atlanta i Georgia na jugu i Nashvillea na sjeveru.

Kevin Comstock, konsultant kompanije KCI Technologies i bivši direktor projekta Pametni grad (Smart City) Chattanooga, konstatovao je da je digitalna replika ovog grada dobar primjer replike. Na izradi replike radili su gradske vlasti i drugi, među kojima su Nacionalni laboratorij Oak Ridge i Univerzitet Tennessee.

Kako je obrazložio Comstock, fokus prve replike ovog grada, koja je nazvana CTwin, fokusirana je na jednu od glavnih gradskih saobraćajnica kako bi se ispitala potrošnja energije u saobraćaju. Trenutno se prati kretanje pješaka i motornih vozila kako bi se poboljšala saobraćajna sigurnost na raskrsnicama.

Docent na nizozemskom Univerzitetu Twente Ville Lehtola je istakao da su digitalne replike gradova prilika da se njihov razvoj odgovarajuće planira.

Kako funkcionišu digitalne replike

Lehthola je bio gradski vijećnik u finskom gradu Espoo koji se nalazi u blizini Helsinkija. Kako je kazao, kada je razmatrana izgradnja nove linije metroa, Espoo je prvo digitalizirao planove i samu izgradnju. Napomenuo je da se digitalizacijom daje uvid u to kako će projekat funkcionisati nakon što se realizuje.

Kao suštinskim pitanjima je istakao to šta analizirati kako bi se stanje u gradu poboljšalo i kako predvidjeti kako će nešto funkcionisati. Ukazao je da se digitalizirani, sirovi podaci koriste za analizu kako bi npr. nova zgrada utjecala na vjetar ili na zemljište na kojem se planira izgraditi. Kao primjer za to je naveo Geteborg.

“Geteborg je napravljen na glini, tako da je veoma važno modelirati ponašanje gline. Šta će se desiti ako započnete veliki infrastrukturni projekat? Hoće li postojati potencijalni rizik tokom kopanja ili prilikom izgradnje tunela”, objasnio je Lehthola.

Ključnim za digitalne replike gradova je istakao često ažuriranje podataka, u suprotnom one postaju neodgovarajuće. Prema procjeni tehnološke kompanije ABI Research iz 2021., gradovi će do 2030. korištenjem digitalnih replika za urbanističko planiranje uštedjeti 280 milijardi dolara. Prema izvještaju konsultantske kuće PwC, digitalne replike će pomoći u održivom razvoju, što je suština pametnih gradova.

Podaci za budućnost

Lehthola je napomenuo da je za digitalne replike sve više izvora podataka – samovozeći automobili, dronovi, građevinska oprema sa senzorima. Što je više tehnoloških mogućnosti, povećavaju se izazovi u prikupljanju, čuvanju i zaštiti podataka.

Međutim, kako je konstatovao Lehthola, to su izazovi na koje su programeri i istraživači navikli. Ponovio je da je riječ o podacima na osnovu kojih će se planirati budućnost gradova. Zbog toga očekuje da će digitalne replike gradova biti “posvuda”, objavio je CNN.