Bosna nije rodila darovitijeg književnika od Nedžada Ibrišimovića.

U povodu prve godišnjice smrti velikana bosanskohercegovačke književnosti akademika Nedžada Ibrišimovića, JU Gradska biblioteka Kalesija i BZK Preporod Kalesija raspisali su konkurs za izradu panoa posvećenog Nedžadu Ibrišimoviću. Na konkursu su učestvovale sve škole sa područja općine Kalesija.  Žiri u sastavu: Mehmed Hodžić, direktor Gradske biblioteke,  Nermin Bukvar, predsjednik BZK Preporod, i diplomirana novinarka Amela Delić,  prvu nagradu je dodijelio OŠ Rainci Gornji.
Drugo mjesto bila je OŠ Kalesija, a treće OŠ Vukovije. Pobjedničku ekipu OŠ Rainci Gornji, uz nastavnicu bosanskog jezika Amiru Gutić, činili su učenici: Amina Pilavdžić, Adin Suljkanović, Elma Imamović i Elma Hasanović.
– Prezadovoljni smo onim što su učenici uradili i prezentirali. Obezbijedili smo im i skromne nagrade. Nedžad Ibrišimović je bio naš čest gost u Kalesiji, dolazio je i na prvu kulturnu manifestaciju „Ikre“ 1996. godine,  i mi se osjećamo obaveznim da obilježimo ovaj datum, kazao je Mehmed Hodžić, direktor Gradske biblioteke.

Amela Delić je učenicima OŠ Kalesija govorila o liku i umjetničkom djelu Nedžada Ibrišimovića.
Predstavljajući svoje panoe, učenici su podsjetili i na riječi Abdulaha Sidrana o Nedžadu Ibrišimoviću.
– Da mi je Nedžadov talenat, ja ništa ispod Nobela ne bih pikao. Bosna nije rodila darovitijeg književnika od Nedžada Ibrišimovića. Već od prvih radova vidjelo se da se radi o beskrajno posebnom individualnom talentu. Roman ‘Ugursuz’ već je bio književna senzacija, nakon čega slijedi cijelo desetljeće Ibrišimovićeve opsesije likom i djelom Huseina-kapetana Gradaščevića. Roman ‘Vječnik’, zajedno s ‘El-Hidrovom knjigom’, njegovo su životno djelo, govorio je Sidran o Ibrišimoviću.

U Kalesiji je pokrenuta i inicijativa da Gradska biblioteka Kalesije dobije naziv po ovom književnom velikanu. Inicijativa bi trebala biti realizirana nakon sprovedene javne rasprave kako zahtjeva procedura pri promjeni naziva javnih ustanova.

F. Sinanović