U nastavku rasprave o žalbi na presudu Radovanu Karadžiću, Haško tužilaštvo zatražilo je da Međunarodni rezidualni mehanizam za krrivične sudove u potpunosti odbaci žalbu bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i zatražilo pooštravanje kazne na doživotni zatvor.

Tužilaštvo smatra da su u prvostepenom postupku dokazani navodi iz presude kojom je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora, a zatraženo je da bude odbačen i proceduralni dio njegove žalbe u kojem tvrdi da nije imao pravično suđenje.

I odbrana i tužilaštvo uložili su žalbu na prvostepenu presudu, koju je Haški tribunal donio 2016. godine, a kojom je osuđen na 40 godina zatvora za genocid počinjen u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini u periodu 1992–1995.

Žalbenim postupkom obrana traži oslobađajuću presudu, a tužilaštvo doživotnu kaznu zatvora i reviziju dijela presude kojom je Karadžić oslobođen krivnje za genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini.

Obrana pokušava uvjeriti žalbeno vijeće da je Karadžiću narušeno pravo na pravično suđenje i da njegova krivnja u prvostepenom postupku nije dokazana, te je uložila 50 žalbi.

Tužilaštvo zahtijeva da se Karadžićeva žalba u potpunosti odbaci.

Bivši predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik Vojske RS-a proglašen je krivim po deset od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid počinjen nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi.

Negirajući presudu o terorisanju stanovništva Sarajeva, Karadžić je kazao da je “u Sarajevu za 1.400 dana uličnih borbi i rata” bilo manje žrtava nego što bi bilo da je grad zaista bio podvrgnut teroru.

Drugostepena, ujedno i pravomoćna presuda Karadžiću, očekuje se do kraja godine.