NEON Televizija - Kalesija Online - Živinice - Zvornik

INTERVJU – Edin Ramić, federalni ministar: Povratnicima treba posao

| 26. Aprila 2016.
07:09
Kalesija Online
| Komentari isključeni za INTERVJU – Edin Ramić, federalni ministar: Povratnicima treba posao */?>

Vlasti RS-a nikada nisu bile za podršku povratku „svi na svoje“. Čak su se protivili i povratku Srba u FBiH. Taj otpor je naštetio svima. U odnosu prema Bošnjacima ta neka vrsta diskriminacije i pritiska na povratnike se nastavlja svih ovih godina

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić u intervjuu za Faktor govori o potrebi razvijanja dugoročno održivih projekata i smanjivanja ovisnosti povratnika o pomoći, saradnji s humanitarnim organizacijama, zatvaranju kolektivnih centara, ciljevima Ministarstva u budućem periodu i odnosu vlasti RS-a prema povratnicima Bošnjacima.

edin-ramic-03112015-JB-m-1

FAKTOR: Sredinom prošlog mjeseca imali ste susret s predstavnicima Katarskog razvojnog fonda i humanitarne organizacije Qatar Charity.  Da li je bilo konkretnih dogovora o saradnji?

RAMIĆ: Namjera nam je da pokušamo usmjeriti potencijalne donatore i humanitarne organizacije kako bi realizirali projekte za koje mi smatramo da su dugoročno održivi kako bi na neki način smanjili ovisnost stanovnika o pomoći, prije svega iz ruralnih povratničkih područja.

Prema humanitarnim organizacijama iz prijateljskih zemalja kandidirali smo brošure gdje smo razradili projekte iz oblasti poljoprivrede i ponudili da ih sufinansiraju, zajedno sa Ministarstvom i samim korisnicima. Štampane su na bosanskom, engleskom i arapskom jeziku i upućene ambasadama i humanitarnim organizacijama. Svi s kojima smo kontaktirali pozitivno su reagovali na takav pristup. Sada samo treba vremena da se to procesuira kroz njihove institucije i donatorsku mrežu i nadamo se da će imati dugoročne efekte.

FAKTOR: O kakvim projektima humanitarnih organizacija se radi?

RAMIĆ: Imamo situaciju da je ta pomoć godinama bila mala ali široko rasprostranjena i postizala je čuvanje socijalnog mira ali nije doprinosila razvoju. Smatramo da bi korisnici trebale biti osobe koje imaju poduzetnički kapacitet i potencijal da kreiraju razvojne šanse u svojim domaćinstvima ili oni koji su u stanju socijalne potrebe. Trenutno imamo neku ravnu liniju na terenu gdje ih sve tretiramo jednako, što nije dobro, jer neki od njih nemaju kapacitet da zaposle sebe ili druge bez obzira koliko podrške dobili. Njima treba pomagati na neki drugi način.

U prošloj godini imali smo gotovo 40 miliona maraka realiziranih putem humanitarnih organizacija. Međutim, u želji da imaju što više korisnika, ove organizacije usitne pomoć i daju svima pomalo. Onda to ne daje neke efekte. Zato postoji potreba da zajedno sa njima izađemo na teren sa jedinstvenom politikom. Treba ih ubijediti da nisu svi u stanju socijalne potrebe. U stalnom očekivanju neke pomoći, povratnici se uopće ne usmjeravaju na razvoj svojih zajednica niti razmišljaju o potencijalnim tržištima koja su pred njima.

FAKTOR: U FBiH postoje 93 kolektivna centra za čije je zatvaranje Vlada uzela kredit od 40 miliona eura. Kada će i gdje početi izgradnja zgrada za socijalno zbrinjavanje?

RAMIĆ: Projekat zatvaranja kolektivnih centara realizira se na 14 lokacija u devet općina u FBiH, Travniku, Maglaju, Tešnju, Tuzli,  Srebreniku, Mostaru, Konjicu, Goraždu i Ilidži. Za šest lokacija su potpisani sporazumi i riješeni imovinsko-pravni odnosi, dok je za ostalih osam taj proces u toku. Za tri lokacije su završeni idejni projekti, a za dvije i glavni. Nadam da će već tokom ljeta, ukoliko riješimo problem zastoja koji smo imali na relaciji državnog i entitetskog ministarstva finansija u vezi sa trošenjem tih sredstava, početi gradnja u Travniku i Zenici. Radi se o izgradnji stambenih jedinica u zgradama koje će biti u vlasništvu općina dugoročno a kratkoročno će se u njima zbrinuti ljudi iz kolektivnih centara koji će plaćati neke sitne troškove, režije i slično.

FAKTOR: Hoće li se ti stanovi nasljeđivati?

RAMIĆ: Stanovi pripadaju općinama i korisnici neće imati pravo nasljeđivanja. Dakle, tu mogu biti dok su živi, a onda stanovi ostaju općinama i one ih mogu dodjeljivati nekim drugim socijalnim kategorijama ili kome odluče. One kategorije koje su trenutno u teškoj ekonomskoj situaciji moraju težiti tome da je poprave i država im pruža određenu vrstu podrške, ali ne može se brinuti zauvijek o njima i njihovim nasljednicima.

FAKTOR: Spomenuli ste neki zastoj između ministarstava finansija. O čemu se radi?

RAMIĆ: Imamo odobrenih 40 miliona eura koje je Vlada FBiH uzela kao zaduženje, a onda je došlo do nekog dopisivanja između državnog i federalnog ministarstva finansija u vezi s načinima zaduživanja, kao i potrebe za nekim izmjenama propisa. Nepotrebno je izgubljeno vrijeme na pisanje pisama, ali sada su intenzivirani sastanci i očekujem da će se problem brzo riješiti.

FAKTOR: Vlada FBiH usvojila je Program utroška sredstava Vašeg ministarstva. Šta će biti u fokusu u narednom periodu?

RAMIĆ: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je prvo koje je usvojilo Program utroška sredstava. Raspisali smo većinu javnih poziva u vrijeme dok još nije bila sezona građevinskih radova. Komisije za izbor korisnika već su izlazile na teren, tako da ćemo ovih dana već potpisati prve ugovore s općinama i korisnicima, te podijeliti prve sadnice. Požurili smo iz jednostavnog razloga da stignemo s proljetnom sjetvom tamo gdje postoji potreba za drvenastim i jagodastim voćem. Naši povratnici se sve više usmjeravaju u tom pravcu jer vide da imaju sigurna tržišta i da se od toga može živjeti, a to su i vrlo efikasni mehanizmi zapošljavanja povratničke populacije.FAKTOR: Da li su sredstva kojima raspolaže Ministarstvo dovoljna?

RAMIĆ: Nisu ni blizu u odnosu na potrebe s terena. Kada raspišemo neki javni poziv, bude potrebe za angažiranjem sigurno 20 puta više sredstava nego što mi imamo na raspolaganju. U fokusu naših aktivnosti bit će realizacija projekata koji znače ekonomsku održivost. Znači, u sredine u koje uđemo sa svojim sredstvima, trudimo se da to bude u većem obimu, kako bismo onda naredne godine mogli ići u drugu općinu. Utrošak sredstava zavisi i od zainteresiranosti na terenu. U nekim sredinama gdje su se Srbi vratili u FBiH ljudi još traže obnovu kuća i vjerskih objekata. Tamo gdje su se Bošnjaci vratili u RS prije deset ili 15 godina, tamo više nisu takve potrebe, nego se usmjeravaju na održivi povratak.

Trebamo iskoristiti pogodnosti koje BiH ima na polju poljoprivrede, pogotovo zbog mogućnosti koje nam pruža Vlada Republike Turske u vezi sa proizvodnjom i izvozom mesa u tu zemlju ili kada su u pitanju projekti gdje nam se nude povoljni krediti. Šansa povratnika u RS je zapošljavanje u privredi i ne trebamo biti previše nesretni jer nas u nekim sredinama tamo nema u javnim preduzećima.

FAKTOR: Povratnici u RS imaju primjedbe na Zakon o porezima na nepokretnosti na osnovu kojeg se naplaćuje porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Da li je opravdano njihovo negodovanje?

RAMIĆ: Nema potrebe da se bavimo pitanjem treba li plaćati porez na neobrađeno zemljište, nego moramo razmišljati o tome kako da obradimo to zemljište. Zato smo ponudili programe dodjele mehanizacije i krupne stoke povratnicima kako bi odbradili zemljište i registrovali komercijalna gazdinstva, što im omogućava da dobiju poticaje od Vlade RS-a. Nisu dovoljno iskorištene sve šanse koje se pružaju u entitetu RS. Ljudi su se vratili, ali i dalje nisu sigurni da li je to pravi potez pa ne ulažu svoj potencijal. Smatram da takav zakon treba postojati i u FBiH. Imate poljoprivredno zemljite kao resurs a ne obrađuje se, dok istovremeno uvozite hranu i ostale robe. Ako neko ne želi aktivirati taj reusurs, treba ga dati u zakup, prodati ili državi platiti porez.

Projekat dodjele stoke zamišljen je na način da mi u četverogodišnjem mandatu dodijelimo 5.000 grla krupne stoke. Za jedno glo trebate imati obrađeno do deset dunuma zemlje koja će biti u sistemu poticaja. U BiH nemamo stočnog fonda. To jesu visokorizični projekti, ali moramo ih razvijati jer imamo tržište. Potpuno smo pod uticajem lobija iz okruženja i umjesto da razvijamo ovaj sektor, mi uvozimo krupnu stoku.

FAKTOR: Kako se vlasti RS-a odnose prema povratku i ostanku Bošnjaka u tom entitetu? Da li se taj odnos uopće mijenja u pozitivnom smjeru?

RAMIĆ: Vlasti RS-a nikada nisu bile za podršku povratku svi na svoje. Čak su se protivili i povratku Srba u FBiH. Taj otpor je naštetio svima. U odnosu prema Bošnjacima ta neka vrsta diskriminacije i pritiska na povratnike se nastavlja svih ovih godina – obrazovanje, prebivalište… Namjera je da se Bošnjaci obeshrabre i ne pružaju bilo kakav otpor sistemu vlasti RS-a i da se identificiraju na neki način sa RS-om, što je nemoguće. Treba vremena tim vlastima da shvate da je to uzaludna borba koja samo remeti odnose i mogućnost pomirenja i od nje će se sigurno odustati u nekom periodu. Problem je što imate generacije djece koja nisu bila ni rođena u ratu ali su najprisutniji na društvenim mrežama sa izljevima mržnje i netrpeljivosti. Nadam se da će se usvajanjem standarda na putu prema EU to promijeniti.

FAKTOR: U nekim općinama u RS-u bošnjačka djeca i dalje pohađaju instruktivnu nastavu, a negiranje bosanskog jezika se nastavlja. Očekujete li da se ovi problemi riješe do početka naredne školske godine?

RAMIĆ: Instruktivna nastava odvija se na dvije tačke, u Vrbanjcima i Konjević Polju i njome je obuhvaćeno oko 300 učenika. Bila je neka namjera na početku mandata aktuelnog resornog ministra u RS-u da se taj problem riješi i da se djeca vrate u sistem. Međutim, SNSD ne želi riješiti problem jer smatra da kod svog biračkog tijela dobija podršku time što Bošnjacima pravi probleme u obrazovnom sistemu. Također, očigledna je pasivnost međunarodne zajednice, OHR-a i pogotovo OSCE-a, koji bi trebali iskoristiti mehanizme koji su im na raspolaganju kako bi tu vrstu diskriminacije ukinuli.

Faktor.ba

Komentari

Kategorija: Intervju