Nakon niza godina regresije i stagnacije broja zaposlenih na tržištu rada u Bosni i Hercegovini unazad skoro tri godine ovaj fenomen je konačno doživio zaokret.

Postoji nekoliko izvora iz kojih se mogu crpiti podaci o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i oni su zavodi za zapošljavanje, agencije i zavodi za statistiku i poreske uprave.

“Činjenica je da zavisno od izvora brojke variraju čak i do 50,000, a to je zbog različitih metodologija koje se koriste u definiranju statusa zaposlenosti i nezaposlenosti. Međutim činjenica je da kod svakog od izvora broj zaposlenih raste. Prema definiciji međunarodne organizacije rada (ILO) zaposlenosti odnosno nezaposlenosti najbliža je metodologija Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Agencije za statistiku BiH”, navodi se u analizi nevladine organizacije Centri civilnih incijativa (CCI).
Navode da podaci ankete o radnoj snazi za 2017. g. pokazuju da je ukupan broj  radno sposobnog stanovinštva 2.407.000 od, aktivnu  radnu snagu čini 1. 026.000, zaposlenih  816.000 ljudi, a nezaposlenih  je 211.000.

Neaktivnih je 1.381.000 osoba. Slika 2 daje prikaz udjela aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu. Ovaj udio je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, s trendom opadanja kroz dvije posljednje godine, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije aktivno na zvaničnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Evropski prosjek je oko 65%, što je za 22 % više u odnosu na BiH, koja je najlošije rangirana država Evrope po ovom pokazatelju.

Šta je sa rasterećenjem rada i jednostavnijim poslovanjem?

Jedna od glavnih intencija Reformske agende bila je umanjiti opterećenje na rad i poslovanje i smanjiti administrativne procedure oko pokretanja biznisa, dobijanja radnih dozvola kao i svakodnevnog poslovanja.

“Pored stalnih obećanja predstavnika vlasti, ove ključne mjere su izostale, naprotiv, u periodu juli – oktobar 2016. Vlada Federacije BiH je kroz podzakonske akte nametnula nova poreska opterećenja oporezivanjem toplog obroka i regresa. Najnovija referentna istraživanja pokazuju da je upravo rasterećenje rada najefektivnija mjera za pokretanje ekonomskog rasta neke zemlje”, kažu iz CCI-ja

Što se tiče poslovnog ambijenta on je katastrofalno loš, navode oni, pa tako po indeksima lakoće poslovanja Svjetske banke i globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma BiH se nalazi na 86. odnosno 103. poziciji što je najlošija pozicija jedne Evropske zemlje
“Ovi indeksi su sačinjeni od kriterija kao što su pokretanje biznisa, lakoća plaćanja poreza, izdavanje dozvola, priključak
električne energije, broj administrativnih procedura i sl. i po svim kriterijima BiH je među najgorima na svijetu. Da stvar bude još gora,
politički mandat koji se bliži kraju je imao za cilj da popravi stanje poslovnog okruženja, ali je sve ostalo na praznim obećanjima. Danas
imate situaciju da kada se osoba odluči da postane poduzetnik mora proći blago rečeno torturu i agoniju sa državom kako bi stekla uslove da
posluje legalno. Vlade u BiH tako direktno ugrožavaju nastajanje novih radnih mjesta, poduzetnički dug, podstiču sivu ekonomiju i uništavaju
BiH privredu, s toga svaki pozitivni pomak na BH tržištu rada je ravan čudu kada se uzme u obzir u kakvim uslovima moraju poslovati
privrednici”, zaključili su.

Izvor: radiosarajevo.ba