Kalesija

Kalesija: Otac i sin zajedno istražuju nekropole stećaka

Samir Huremović iz Prnjavora ima zanimljiv hobi, a to je istraživanje i izučavanje nekropola stećaka. Neobični motivi i ormanemti koji krase stećke privlačili su sve više njegovu pažnju i interesovanje, pa je odlučio da više sazna o njima kao i o značenju svih tih ukrasa. Ovaj hobi nije slučajan, jer je kao dječak sa roditeljima obilazio nekropole. Sakupljao je znanje iz knjiga, čitao, tražio, a kasnije dolaskom nove tehnologije istraživao je na internetu. Na isti način kako su njega roditelji vodili da posjećuje nekropole, tako je i on sina Ahmeda, koji je počeo sve više da se zanima za stećke i on je taj koji danas organizuje obilaske.

“Još kao mali dječak kad bih išao kod djeda u Bulatovce, mati i otac su me vodili na Mramorje našu poznatu nekropolu. Slušao sam priče kako su neki divovi bacali to ogromno kamenje sa udaljenih mjesta. Tada sam prvi put vidio stećke. Poslije sam se sve više zanimao za njih i interesovalo me je ko su bili ti ljudi koji su tu pokopani”, kazao je za NEON Televiziju Samir.

Na području Kalesije on je sa sinom obišao nekoliko nekropola sa stećcima. Iz ovoga se da zaključiti da je Kalesija bogata nekropolama, te da nadgrobni spomenici svjedoče o nekom drugom vremenu i životu koji se odvijao prije nekoliko stotina godina.

“Obišli smo četiri nekropole u Bulatovcima, tri u Dubnici, tri nekropole u selu Gojčin, dvije u Bukvarima, te jednu u Raincima Gornjim, kao i neke druge lokacije gdje se nalazi od jedanm do pet stećaka: Meškovići, Lipovice, Živčići, Palavre, Mahmutovići, Sarači, Hrasno Donje, brdo Vis, dvije nekropole u Petrovicama”.

Poseban utisak na Samira su ostavile nekropole u Gojčinu i Mramorje, jer su stećci na tim nekropolama jedni od reprezentativnih na prostoru općine Kalesija. Ističu se po svojoj veličini, oblicima i ukrasima.

“Većina građana zna malo o stećcima, mada ima i onih koji dobro poznaju tu terminologiju. Glavni problem neznanja o stećcima je sama nezainteresovanost naroda za ovaj tip kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, stoga su i mnogi stećci uništavani, a čak i danas postoje slučajevi uništavanja stećaka.”

A kako Samir ističe sina će podržati u svakom narednom koraku, jer želja je da što više vremena provedu zajedno, istaživajući i sakupljajući znanje, uspomene o kulturno-historijskom naslijeđu u BiH.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2013. godine, proglasila je „Historijsko područje – Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje i Strane u Bulatovcima, općina Kalesija“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

    Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati i na e-mail: ntv@neon.ba.

    Komentari

    Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

    Završen turnir u šahu: Za najboljeg pojedinca proglašen Subašić A …

    Obilježeno 50. godina rada Gradskog pozorišta Živinice

    Muzička radionica za ljubitelje horskog pjevanja: Maestro Siočić do …

    Od maja lakše do penzije u FBiH, za podnošenje zahtjeva trebat će m …

    Džihad Polić čuvar sevdalinke, muziku stvarao zajedno sa doajenima …

    CLOSE
    CLOSE