Sa one strane Bratila, najvisočijeg brda pored Kladnja, nalazi se selo čiji su mještani sa svojim imamom ponosno podigli bajrake pred džamijom i time ozvaničili otvor svoje dugo čekane džamije.

Još davnih 70-tih godina podnesen je zahtjev lokalnoj vlasti i tadašnjem Starješinstvu Islamske zajednice sa željom da se izgradi vjerski objekat za potrebe sela Ravne. Obzirom na tadašnju vlast, ali i teške materijalne uslove, izgrađen je manji mesdžid koji je služio do početka rata. Početkom agresije na našu domovinu selo Ravne se nalazilo blizu prvih linija te je pretrpilo znatna razaranja pri čemu je nekoliko puta direktno pogođen i mesdžid. Nakon rata mještani su sanirali oštećenja i objektu je vraćena prvobitna funkcija. Tek 2000. godine Ravne se definišu džematom u čiju cjelinu ulaze Starič i povratnički džemat Turalići, a za imama se postavlja Almedin ef. Omerović.

Dolaskom Almedin ef. započelo se na kompletnom preuređenju mesdžida, te je on, na dan otvaranja jedan kompletan objekat, sa svim sadržajima potrebnim za kvalitetno funkcionisanje džemata, je on otvoren kao Ravanjska džamija.

Svečanosti su prisustvovali izaslanik reisu-l-uleme prof. Zijad ef. Ljevaković, izaslanik muftije tulanskog Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Srebrenica, glavni imam Medžlisa IZ-e Kladanj Asim-ef. Esmić, imami Medžlisa IZ-e Kladanj, načelnik općine Kladanj Jusuf Čavkunović sa svojim saradnicima, vakifi kao i mnogobrojni vjernici i vjernice.

Na samom početku prisutne je poselamio domaćin Almedin ef. koji se osvrnuo na sami tok obnove džamije.

Posebno emotivno bilo je podsjećanje glavnog imama Srebrenice koji je u svome obraćanju napomenuo da su u dovi svakog Srebreničana i Ravne, jer je upravo ovo selo bilo prva slobodna teritorija na koju su Srebreničani pristizali nakon Genocida 1995. i gdje su se nakon dugo vremena susreli sa čistom vodom i hranom koju su dobili od mještana Ravne, ali i Kladnjaka uopće.

„Nema ni jedno mjesto na svijetu gdje su ljudi gradili džamiju, a da ta džamija nije kasnije izgradila njih i sve buduće generacije u bolje ljude, a u ovom današnjem vremenu, vremenu tehnoloških dostignuća to je izrazito važno, jer nam danas treba ljudi, karaktera koji će znati voditi naše društvo“ istakao je u svom vazu prof. Zijad ef. Ljevaković

Dodijeljene su i zahvalnice najistaknutijim vakifima, ali i imamu džemata koji je najzaslužniji za pokretanje svih aktivnosti u džematu. Program su dodatno uljepšali horovi sa izvođenjem ilahija.

Dovom na kraju koju je proučio glavni imam Asim ef., te klanjanjem podne namaza džamija je zvanično i otvorena.

Noć prije na akšam namazu upriličen je mevlud u izvedbi naših imamana, a prisutnim vjernicima obratio se Mensur ef. Imamović čiji vazovi su uvijek rado slušani.

Izvor: preporod