„Sve do polovine juna nažalost ne možemo očekivati niti stabilizaciju vremena usljed kruženja vlažnog i nestabilnog zraka nad jugom Evrope, a da ne spominjemo temperature iznad 30 stepeni koje su sada poput misaone imenice“, kaže Nedim Sladić, bosanskohercegovački meteorolog koji se trenutno nalazi na master studiju Fakulteta za meteorologiju i klimatologiju, Univerziteta u Readingu (Velika Britanija).

Odgovarajući na pitanje o odnosu ljudi prema prirodi, Sladić ukazuje da “nije najbolji”?

“Da li je u pitanju manjak ekološke svijesti ili neki drugi faktor, teško je reći na prvu jer sve zavisi od pojedinca. Ako bismo stavljali problem u širi kontekst, mogli bismo tražiti krivce u svakom ponaosob jer jedan od najboljih pokazatelja našeg ukupnog ophođenja prema prirodi pokazale su poplave kojima smo, osim ove godine, svjedočili i proteklih godina, kao i požari u ljetnim mjesecima koje su opustošili veći dio Hercegovine 2021. i 2022. godine te lekcije koje nikako da naučimo. Maćehinski odnos koji se ogleda u nekontrolisanom uništavanju zelenila u gradskim sredinama, nakon čega najčešće uslijedi betoniranje površine bez novih sadnica, dovodi do toga da imamo manje svježine i manje čistog zraka, stvarajući efekat takozvanog toplotnog ostrva, koji se ogleda u tome da su temperature zraka na tom području nerijetko veće i za pet stepeni u odnosu na područje sa vegetacijom”, rekao je.

“Nekontrolisana sječa šuma, kao i ona koja izgori tokom ljetnih požara, dovodi do toga da je tlo podložno eroziji, odnosno sva količina padavina koja bi se upila sa svakim listom završit će brže u zemljištu koje će prije ili kasnije postati zasićeno, pa neće imati gdje više da primi vodu, pri čemu će se početi podizati i onda znamo šta slijedi. Tom analogijom vodimo se i za riječna korita u koja bacamo sve i svašta, nerijetko i mijenjajući te sužavajući riječno korito, što dovodi do toga da se brže napune vodotoci pa poslije svjedočimo problemu s kojim se obično hvatamo za glavu”.

• Kako objašnjavate aktuelne vremenske prilike na Balkanu, imajući u vidu da su regiju pogodile poplave?

– Nažalost, ponovo je došla ta čuvena sredina maja koja je u posljednjih 10 godina čak tri puta, i gotovo u iste dane – i 2014, i 2019, ali i 2023. godine – donijela poplave. Ovog puta najgore je prošlo područje Bosanske Krajine, dok su 2019. i 2014. godine te padavine bile više orijentisane prema sjeveroistoku Bosne. Krivac za ovakvu situaciju bilo je snažno polje visokog zračnog pritiska nad sjeverozapadom Evrope, a mlazna struja, to jest snažna vrpca vjetrova koja raspoređuje različite vremenske sisteme, lomila se nad Atlantikom u dvije grane, jedna šireći se na sjeverozapad Evrope prema Polu, a druga na sjever Afrike i potom preko Sredozemlja. Grana preko Sredozemlja oblikovala je situaciju u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Obrazac koji smo imali tokom maja 2023. godine odlikovala je pojačana ciklonalna aktivnost nad sjevernim dijelom Afrike šireći se sjevernije svojom osom prema zapadnom Sredozemlju i Jadranskom moru, odakle je prema našim krajevima pristizala velika količina vlažnog zraka.

Međutim, specifičnost ovog sistema u odnosu na prethodne dvije godine ogledala se u tome da je influks vlage dolazio u snažnom južnom visinskom strujanju nalik atmosferskoj rijeci, to jest uskoj liniji sa ogromnim količinama vlage i toplijim zrakom koji se sjevernije susretao sa nešto svježijim koji je curio sa sjevera, doprinoseći pojačanom intenzitetu padavina nad područjem Krajine koja je ovog maja lokalno za cijeli mjesec primila kiše koliko primi za tri, pa čak i četiri mjeseca. Koliko je maj 2023. bio ekstreman, pokazuje i podatak da je u Bihaću palo 283 litre po kvadratnom metru.

• Zašto domaće vlasti ignorišu upozorenja stručnjaka, pa tek kada se desi nepogoda reaguju?

– Mislim da je ovo ipak simptomatična situacija koja se pojavljuje ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u mnogo razvijenijim zemljama. Eklatantan primjer za to su poplave iz jula 2021. godine u Njemačkoj koje su u hidrološkim krugovima dobile titulu kolosalnog pada nacionalnog sistema za upozorenje, uprkos svim obavještenjima koja su stizala preko vladinih kanala građanstvu, rezultirajući većim brojem ljudskih života nego u katastrofalnim poplavama iz augusta 2002. godine kada sistem nije bio niti približno razvijen. Da su rana upozorenja korisna, većina će ljudi reći da jesu. Međutim, koje koristi i od upozorenja ako ljudi ne znaju kako da se ponašaju za vrijeme poplava?

Tu dolazimo do mača sa dvosjeklom oštricom, jer često se zna desiti da meteorolozi najave nešto značajno, upozore građanstvo na opasne vremenske prilike, pa prognoza podbaci i dobijemo situaciju koju opisujemo pod izrekom “tresla se gora, rodio se miš“. Jasno je da tada ljudi gube kredibilitet i u nauku te dobijaju percepciju bespotrebnog plašenja. I obično, i to kad ljudi najmanje očekuju, a na vrijeme se upozori i ništa unaprijed se ne pripremi, desi se ono najgore, a situacija pogotovo postaje usloženjena ako je prije toga prethodilo upozorenje koje nije opravdalo očekivano stanje.

• Kakva je prognoza za naredni period i predstojeće ljeto?

– Sve do polovine juna nažalost ne možemo očekivati niti stabilizaciju vremena uslijed kruženja vlažnog i nestabilnog zraka nad jugom Evrope, a da ne spominjemo temperature iznad 30 stepeni koje su sada poput misaone imenice. Nažalost, ni sezonske prognoze ne upućuju na bolje stanje, a uzimajući u obzir da imamo dosta vlage u tlu, teško ćemo ovog ljeta moći očekivati dugotrajnije toplotne valove jer će svako zagrijavanje imati za posljedicu porast tačke rosišta i dalje isparavanje, suzbijajući pokušaj razvijanja polja visokog zračnog pritiska jer se energija neće moći trošiti na zagrijavanje podloge. Na osnovu prijašnjih uslova, signala sezonskih prognoza te analogija, usudio bih se reći da nam u velikoj mjeri slijedi pauza od ekstremno visokih temperatura zraka kao u protekla dva ljeta.

• Kako se pripremiti za ljetnu sezonu u kontekstu sprečavanja požara?

– Moramo posjedovati kanadere koji će djelovati u slučaju vatrene stihije u proljetnim i ljetnim mjesecima, a ne čekati da se nebo smiluje i otvori kao u protekle dvije godine. Isto tako, sve je na individualnoj odgovornosti i svako od nas treba da ima na umu da komad stakla ili opušak cigarete u prirodi za vrijeme vrućeg dana i u kontaktu sa suhim tlom i suncem može izazvati požar u kratkom vremenskom periodu. S obzirom na to da su uslovi ove godine za požare na sreću minimalni, možda ćemo ove godine imati više sreće nego pameti.

• Trenutno se nalazite u Velikoj Britaniji. Kakva iskustva nosite?

– Nosim pretežno pozitivna iskustva, budući da ova zemlja pruža priliku onima koji žele da napreduju i dalje istražuju. Imao sam priliku stjecati iskustva i znanja od profesora koji doprinose svojoj zemlji, kako kroz doprinos zajednici, tako i kroz svoja naučna istraživanja. Istaknut ću dr. Hannah Cloke koja je, osim što savjetuje britansku vladu, odlikovana Redom Britanskog carstva jer je svojoj zemlji dala ogroman doprinos u razvijanju sistema odbrane od poplava, kao i dr. Helen Dacre koja je igrala ključnu ulogu u savjetovanju otvaranja zračnog saobraćaja nakon erupcije vulkana Eyjafjallajokull na Islandu 2010. godine putem razvijenog modela praćenja vulkanskog pepela. Generalno gledano, ljudi su prijatni i nisu prehladni, kako su mi drugi ljudi govorili prije odlaska, budući da su Britanci u 90 posto slučajeva osobe s kojim provodim slobodno vrijeme.

• Kakav je status meteorologije kao nauke u regiji i na čemu domaće vlasti trebaju raditi?

– On je općenito dobar u Hrvatskoj gdje se dosta pažnje stavlja na stručnu terminologiju čak i u prezentovanju prognoze građanstvu, pa često pojmovi anticiklona i ciklona njima nisu strani koliko su nama u Bosni i Hercegovini. Status je nešto slabiji u Srbiji uslijed sve izraženijeg nedostatka studenata na Beogradskom univerzitetu, a u Bosni i Hercegovini on je sveden na začelje liste. Prije svega, moramo razmišljati kako ćemo afirmisati studij meteorologije na Univerzitetu u Sarajevu i privući one koji vole prirodne nauke i atmosferske procese. No, ovo su stvari koje se pitaju više instance.

IZVOR: AL JAZEERA