Pad cijene energenata, smanjeni izgledi od recesije i odlučnost ESB-a u borbi s inflacijom rezultirali su snažnim oporavkom eura u odnosu na dolar koji je u septembru prošle godine pao znatno ispod pariteta s američkom valutom, na 0,95.U posljednja tri i po mjeseca evropska valuta je ojačala za više od 13 posto, na nivo od oko 1,08 dolara za euro. Istovremeno, dolar je pao deset posto u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, nakon što je u septembru dosegao 20-godišnji maksimum.

Prošlogodišnjem jačanju dolara najviše je pogodovala politika američke centralne banke koja je dizala referentne kamatne stope znatno brže od ostalih zemalja, što je privuklo ulagače u tu zemlju.

Istovremeno, skok cijene energije nakon ruske agresije na Ukrajinu zaprijetio je privrednim previranjima u Evropi, smanjujući privlačnost eura. Međutim, oba ta trenda počela su se mijenjati.

Usporavanje inflacije u SAD-u utjecalo je i na očekivani tempo rasta kamatnih stopa. Unatoč i dalje prisutnom velikom oprezu zvaničnika centralnih banaka i analitičara, tržišta sada očekuju da će američke Federalne rezerve početi snižavati kamatne stope u drugoj polovini godine.

Govoreći za Financial Times, valutni analitičar MUFG-a Lee Hardman je rekao da bi niže stope “uklonile veliku prednost dolara”, a istovremeno očekuje da će ESB do sredine godine podići referentnu kamatnu stopu s dva na 3,25 posto. Posljedica različitih politika centralnih banaka, predviđa, mogla bi pomoći euru da ojača na 1,12 dolara do početka 2024. godine.

Toplije vrijeme od očekivanog i pad cijena prirodnog plina od kraja avgusta na razine posljednji put zabilježene prije ruske invazije na Ukrajinu značajno su smanjili izglede da Evropa završi u dubokoj recesiji, pa prevladavaju procjene da bi mogla biti plitka i kratka.

Sudionici Svjetskog privrednog foruma u Davosu upravo su zaključili da bi ova godina za svjetsku ekonomiju mogla bi biti bolja nego što se očekivalo. Među dobrim vijestima direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izdvojila je mogući snažniji rast Kine, od 4,4 posto, nakon napuštanja strategije zero-Covid, dok snažno tržišta rada potiče potrošnju.

U januarskim međuprognozama MMF bi mogao podići aktualnu procjenu rasta svjetske privrede sa sadašnjih 2,7 posto, ali Georgieva poručuje da ipak ne treba očekivati “dramatično poboljšanje”.

Otvaranje Kine moglo bi potaknuti globalnu potražnju za energijom i podići njene cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je skok cijena dosegao vrhunac. Opisujući prošlu godinu kao “čudnu”, predsjednica ESB-a Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla pregrijati privredu ne otežavaju posao centralnim bankama. Potvrdila je da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa “koliko god bude potrebno”.

klix.ba