NEON Televizija - Kalesija Online - Živinice - Zvornik

Archive: Kolumna Subscribe to Kolumna

Mehmed Đedović povodom Lokalnih izbora: Ko će ga koga?

Written by | 25. Septembra 2016. | Komentari isključeni za Mehmed Đedović povodom Lokalnih izbora: Ko će ga koga?
mehmed_dedovic
  Nekoliko osnovnih faktora je u glavi našeg čovjeka kada treba glasati, te nije loše prisjetiti se istih, s obzirom da nam slijede izbori. Prvi i možda najčešći razlog zbog čega se glasa za onoga na listi je vraćanje duga. Koliko god se činilo da smo kratke pameti, u nekim stvarima pamtimo bolje nego slonovi. Onoga ko nam je učinio zlo, upamtimo i za takvoga nećemo glasati kada bi nam se ruka osušila, ma kada bi bio jedini na listi, za njega ne. No, ukoliko se desilo obrnuto, pa nam je neko, kada nam je zaista trebalo pomogao, onda to upamtimo i gledamo da vratimo istom mjerom. Tu su u najvećoj prednosti zdrastveni radnici, i to oni koji u svako doba dana i noći stoje na raspolaganju, prijateljima, poznanicima, prijateljevim prijateljima i uopće svim potencijalnim pacijentima,

Komentar o jednom kratkom mostu

Written by | 2. Septembra 2016. | Komentari isključeni za Komentar o jednom kratkom mostu
most_1
Mi stvarno činimo sve da dijaspori zgadimo dolazak kući, a kad oni stignu, sve živne i mnogo novca se zavrti. Taj genije je u jeku najveće guzve, na najprometnijem putu na kantonu, koji je i bez dijaspore opterećen, naredio izvođenje radova na mostu u Dubnici, ili stvarno nije znao šta radi, ili je odlično znao. Radovi već traju beskonačno dugo, a kad će se završiti ne zna se, pretpostavke su do izbora, jer izbori su sada mjerilo za sve. Ako sanacija mostića, za koji ne možemo tvrditi ni da je bio oštećen, traje tako dugo, koliko bi onda nama trebalo da završimo neki veliki projekat. (Recimo da zaposlimo stoju nezaposlenih?) Ili je po srijedi nešto drugo. Taj koji je naredio sanaciju i izvođenje radova najviše štete je nanio firmi Titanik, koja se nalazi u među zoni.

Bang Bang: “Taj ćemo mulj da počistimo i da ga deponujemo na pravo mjesto”

Written by | 21. Avgusta 2016. | Komentari isključeni za Bang Bang: “Taj ćemo mulj da počistimo i da ga deponujemo na pravo mjesto”
bang1
U periodu dok je idejni tvorac tzv. BOLJE KALESIJE bio apsolutni valadar općine Kalesija mi smo radili sljedeće: 1. Školovali se na najjačim državnim univerzitetima; 2.  Usavršavali znanje iz stranih – svjetski priznatih jezika; 3. Usavršavali se u struci i bili među najboljima na najjacim fakultetima (medicina, elektrotehnika, pravo, ekonomija, veterina, kriminalistika…); 4. Bavili se sportom amaterski i profesionalno (dokazali se na oba polja); 5. Pokretali i razvijali biznise bez „vjetra u leđa“ u vidu lokalne političke oligarhije; 6. Zasnivali porodice i bili angažovani u društveno korisnim aktivnostima itd. Bili smo i još uvijek smo simpatizeri ili članovi određenih političkih ideja i pokreta, ali ne zbog interesa, a jos manje zbog ljudi koji su politiku sveli

Mehmed Đedović: Kroz Crnu Goru

Written by | 19. Avgusta 2016. | Komentari isključeni za Mehmed Đedović: Kroz Crnu Goru
Dragutinovici002
Kada sam ono prvi put otišao u Petnjicu? Aha… Mislim da sam pozvan da govorim o književnom tekstu Safeta Sijarića jer to je njegov kraj pa su mu upriličili književno veče. To je kraj i Faiza Softića, meni ništa manje dragog pisca i još dražeg prijatelja. Petnjica je u Bihoru. Kada nakon Bijelog Polja, pratite put za Berane, skrenete lijevo, i onda još malo i u Petnjci ste. U jednom malom mjestu, opštini, koja se zeleni, dočekaju vas topli ljudi i osvoje za sva vremena. Zavičajne staze su kulturološka manifestacija koja se baš tu održava nekoliko godina za redom. Čitav niz kvalitetnog književnog i drugog programa. Kroz taj kraj prodefiluju ljudi koji u književnosti nešto znače. A sve to pod budnim okom i organizacijskom kreativnošću jednog nevjerovatno čovjeka,

Srebrenica pamti: Ako padnemo opet čut će se daleko…

Written by | 4. Avgusta 2016. | Komentari isključeni za Srebrenica pamti: Ako padnemo opet čut će se daleko…
5602b0d0-6670-435c-9650-145b0a0a0a80-camil-durakovic-cms-700x402
Još manje od dva mjeseca je do lokalnih izbora. Prošao juli, prolaze sijela, rodbina ispričala sve što ima ispričati o tome kako je tamo i o tome kako je ovdje. Odigrani su fudbalski turniri, obišli svi kuće, prošla i malina, počistio svako ispred svojih vrata. Ko je tu, sad već razmišlja o spremanju djece za školu, brzo će septembar. Pustili nas na miru „svi veliki“, prošlo ono vrijeme kad smo tema, 11. juli. A naša borba i dalje traje, onako u tišini, ne može da dođe do medija, jer nećemo mnogo da kukamo, niti tuđu pomoć da tražimo. Koga zvati, kada svi već znaju. I onda se sjetim posljednjeg javljanja Nine Ćatića, 10. jula 1995. godine za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine, kojeg kao da ni do današnjeg dana niko čuo nije: „Da li iko u svijetu može doći

Piše Mehmed Meša Đedović: Nedjelja u Raševu

Written by | 1. Avgusta 2016. | Komentari isključeni za Piše Mehmed Meša Đedović: Nedjelja u Raševu
mesa_prica (20)
1. Tako se, naime zove knjiga Dragorada Dragičevića, štampana 87. godine u tuzlanskom Univerzalu, a ja ništa od istoimene, sjajne pjesme ne prepoznah u Raševu. (E, ljudi, ljudi, miline jedne, Kad u Raševo Nedelja sedne. Celo se Raševo suncem umije, pa ne znaš je li to ono il’ nije…) No, krenimo redom. 2. O Planini Javornik na google jedva da išta možete pronaći što je iznenađujuće obzirom da isti zna svašta o kojekakvim glupostima ali o jednoj interesantnoj planini ne zna gotovo ništa. Uglavnom mnogi od nas čitav život provedu gledajući obronke Javornika a nikad se na njega ne popnu, jer za to, ako ćemo iskreno i nemaju nikakva razloga. Na vrhu planine iz daljine se da nazrijeti selo Raševo. Tako to traje i traje, a onda se rodi želja da jednom pogledamo Spreču,

Montenegro: Ulcinj – Uputstvo za upotrebu

Written by | 25. Jula 2016. | Komentari isključeni za Montenegro: Ulcinj – Uputstvo za upotrebu
ulcinj_11
Stvarno nije bitno je li Servantes boravio u starom gradu Ulcinju, ali to zvuči kao dobra,  turistička informacija. Ako i jeste i ako mu je kojim slučajem tamničenje u zidinama grada i pomoglo da napiše Don Kihot, u knjizi se to baš i ne vidi. Nije bitno je li ili nije… Bitno je da je u pitanju jedan od najstarijih gradova na jadranskog obali koji već dvadeset pet vjekova odolijeva zubu vremenu, i da ga budete li u prilici svakako treba obići. Ulcinjska džamija je u centru grada, pored samoga mora i podsjeća me na one bosanske džamije iz ranijeg vremena. Mujezinov poziv na akšam klizi glatkom površinom vode i ode do onoga mjesta gdje se spajaju more i nebo. Pored starog grada valjalo bi vidjeti i Veliku plažu (deset kilometara u komadu). Za Veliku plažu se prije svega

Mehmed Đedović: Kobra od papira (I dio)

Written by | 13. Jula 2016. | Komentari isključeni za Mehmed Đedović: Kobra od papira (I dio)
mehmed_dedovic
  Teško da je neko mogao znati prave razloge za takav nadimak. Dobio ga je u ratu, drugi ordenje i zasluge, on nadimak; i to u vrijeme kad je dobra zajebancija bila jednako važna kao i spašavanje života. Sa ponosom ga je nosao u miru, tiho i odlučno, tako tiho da se počesto nije znalo ko koga nosa. Nizak, mršav do neuhranjenosti, tamne puti, sitnih očiju, mesnata-paprikasta nosa, strašiv i foler u svakoj mogućoj prilici – pa Kobra. U ratu je to moglo, mir je donio neke druge nemani i više nikome nije bilo do zajebancije. Onako kako je Jusuf Konjić dobio zlatnog ljiljana, tako je i Kobra zaradio nadimak, čista šega da brže prođu noći na straži. Mir je Jusufu dao penziju, ne preispitujući mnogo njegovo odlikovanje, a Kobru natjerao da se snalazi kako umije. Da je

Dženaza u Potočarima nije bila vašar

Written by | 12. Jula 2016. | Komentari isključeni za Dženaza u Potočarima nije bila vašar
potocari_1
Ko nam to opet pokušava oteti 11. juli?! Vrlo je poznata činjenica da je 11. juli 2015. godine ukraden od strane srbijanskog premijera Vučića. Ukrao nam je i onaj mali djelić pažnje koji čitav svijet bar jedan dan u godini posveti Srebrenici kao sinonimu za najteže ljudske muke. Ove godine, prema brojnim komentarima koji su se mogli čuti nakon završetka dženaze, moglo se zaključiti da je bila dženaza onakva kakva treba da bude. Bez incidenata, bez većih problema u organizaciji. Nije bilo političkih govora u krugu mezarja i nisu se mogla čuti prazna obećanja svjetskih dušebrižnika, niti je bilo govora koji su ukazivali na to da neko želi „prljave ruke oprati“. Sve je išlo po planu. Organizacija je bila na vrhunskom nivou, bez većih propusta. Brojni policijski službenici

Hermin Memiši: Srebrenička tragedija se mogla spriječiti

Written by | 11. Jula 2016. | Komentari isključeni za Hermin Memiši: Srebrenička tragedija se mogla spriječiti
a7816b92-dcaf-4008-931b-0880b234c5eb
Uoči obilježavanja 21. godišnjice Srebreničkog genocida nezapamćenog i najvećeg u Evropi poslije II svjestkog rata. Nikada ne smijemo zaboraviti, ne trebamo prestati pisati i besjediti o Srebrenici. I vjerovatno nikada nećemo dostići dostojan nivo pijeteta koji žrtve zaslužuju. Kad bi se zločin u Srebrenici mogao staviti u jednu sintagmu, ona bi mogla glasiti: Srebrenički genocid. Pokucao je juli 1995. godine, mjesec mnogih neostvarenih snova, noćno zavijanje pasa je u narod uselilo nemir, ništa nije slutilo na dobro. Srebreničke lipe nisu mirisale svom ljetu, oko brda Drine pomanjala se ljetna srebrenička zora, poslednja koju će mnogi dočekati. Svanuo je utorak 11. juli 1995., nad Srebrenicom se digao crni oblak, bio je to dan tragedije, nesreće, patnje i umiranja. Kada
SDP Kalesija - Muhamed Osmanovicć