Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

– 1912. U Meelwoukeeu nepoznata osoba pucala u predsjednika SAD-a Theodora Roosevelta. Debeli kaput i svežanj rukopisa u unutarnjem džepu spriječili su da metak dođe do tijela. – 1939. Više od 800 britanskih mornara poginulo kada je, na početku Drugog svjetskog rata, njemačka podmornica “U47” uplovila u britansku ratnu luku i torpedima potopila brod “Royal ouk”. – 1944. Britanske i grčke snage oslobodile Atinu koja je bila pod njemačkom okupacijom od travnja 1941. godine. – 1944. U Dubrovniku umro slikar Marko Murat, prvi pravi i dosljedan plenerista u srpskom slikarstvu. Od 1894. bio nastavnik crtanja u Beogradu i značajno utjecao na stvaranje “Beogradske škole”. Jedan od osnivača umjetničkog društva “Lada”

– 1371. Poslije turskog prodora na balkanski poluotok, despot Uglješa pokušao je stvoriti savez ugroženih zemalja protiv Turske, a s obzirom da u tome nije uspio, pripremio je s bratom Vukašinom napad na Turke. Međutim, turske postrojbe su iznenada noću napale uspavani logor i ubile Vukašina u blizini Černomelja na rijeci Marici. U boju, poznatom kao Marička bitka, poginuli su braća Uglješa i Vukašin, a njihova vojska je potučena. – 1917. Umro Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma, iako sam sebe nikada nije smatrao pripadnikom pokreta. Zaokupljen urbanim prizorima, balerinama, prizorima s konjskih utrka, Degas nikad u potpunosti ne raskida s majstorima realizma, kao što su Ingres i Delakroix,

– 1227. Umro prvi srpski kralj Stefan Nemanjić Prvovenčani, drugi sin velikog župana Stefana Nemanje, za vrijeme čije vladavine je Srpska pravoslavna crkva stekla autokefalnost. Da bi učvrstio neovisnost od Vizantije, napravio je zaokret u vanjskoj politici, okrenuvši se novim saveznicima, Mletačkoj republici i papi. – 1861. Zbog dramatičnog stanja na bojištu 1861. godine američki predsjednik Abraham Lincon, suočen s nesposobnošću sjevernjačkih generala pozvao je u pomoć talijanskog vojskovođu Giuseppea Garibaldija u Americi nazvanog talijanskim Washimgtonom. Zamolio je heroja ratova za oslobođenje, da snagu svoga imena, genija i mača stavi u službu Sjevera. – 1882. Rođen je književni povjesničar Franjo Francev. Studirao je u Zagrebu i u Beču slavensku

 – 1871. U Opočenu je rođen češki slikar i grafičar František Kupka. Bio je pionir i jedan od utemeljitelja ranog apstraktnog slikarstva i kubizma (orfizma). Kupka je u svom slikarskom opusu krenuo od realizma i nakraju završio u potpunoj apstrakciji. – 1910. Francuski pilot Chavez Geo prvi je preletio Alpe za 42 minute. Nekoliko dana potom Alpe je preletio hrvatski pilot Ivan Bjelovučić. – 1913. Francuski pilot Roland Garros prvi je put u povijesti preletio Sredozemno more. Sudjelovao je kao pilot u Prvom svjetskom ratu, a poginuo je u borbi na Zapadnoj fronti 1918. godine šest tjedana prije kraja rata. – 1938. U Beču je rođena glumica Romy Schneider. Svoj prvi veliki uspjeh postigla je glumeći kraljicu Viktoriju u filmu “Djetinstvo jedne kraljice”,

1851. Izašao prvi broj američkog dnevnika “The New York Times”, kojeg je osnovao Henry Jarvis Raymond. 1892. Jevreji grada Sarajeva osnovali su jevrejsko društvo “La Benevolencija”. U početku je društvo pružalo pomoć šegrtima i potporu siromašnima, a kasnije i stipendije učenicima srednjih i visokih škola. Od 1909. godine glavni cilj društva je školovanje omladine, odnosno kulturno-prosvjetni rad. 1905. U Stockholmu rođena glumica Greta Luisa Gustafson, poznata kao Greta Garbo, prema mnogim kritičarima, najprofinjenija glumica svih vremena. 1970. U Londonu, u 27 godini, umro američki pjevač i najčuveniji rok gitarist 20. stoljeća Jimi Hendrix. 1975. Američki FBI u San Francisku uhitio Patriciu Campbell Hearst, najpoznatijeg ženskog pljačkaša banaka

– 1665. U Londonu izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70 000 osoba. – 1787. Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane Ustav je i sada na snazi i najstariji je važeći Ustav na svjetu. U njemu je prvi put primjenjena ideja francuskog filozofa Montesquiea o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. –  1857. Rođen ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. Godine 1903. objavio je prvo djelo iz teorije astronautike “Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima”. – 1908. Rođen ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ostrah, jedan od najvećih majstora violine u XX stoljeću. Proslavio se 1935. na međunarodnom

– 1788. Američki kongres proglasio je New York za glavni grad Federacije Sjedinjenih Američkih Država. – 1819. Rođena njemačka pijanistkinja Klara Shuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstorica 19. stoljeća. – 1872. U Rechenbergu umro njemački filozof Ludwig Feurebach. Znamenit je po kritici Hegelove filozofije idealizma i religije, a utjecao je na oblikovanje Marxovih i Egelsovih materijaliostičkih nazora. – 1877. U Vukovaru se rodio organski kemičar Lavoslav Ružička. Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na polimetilenima i višim terpentinima dobio je 1939. godine. – 1882. Tijekom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje

– 1772. Rusija osvojila perzijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući grad Baku. – 1818. Rođen Richard Jordan Gating, pronalazač automatske puške. – 1848. Švicarska usvojila nov Ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću. – 1913. Rođen američki atletičar Jesse Owens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbjegao da se rukuje s njim zato što je crnac. – 1974. Vojnim pučem svrgnut sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. godine, nakon smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije. – 1989. U poljskom parlamentu prihvaćena vlada jednog od lidera pokreta “Solidarnost”

1766. godine u Engleskoj je rođen engleski kemičar i fizičar John Dalton. Obavljao je sustavna metodološka istraživanja, opisana u djelu “Metodološka promatranja i ogledi”. Jedan je od osnivača atomske teorije o građi materije, nazvane “Novi sustav kemijske filozofije”. Dao je pregled atomskih težina elemenata, pronašao je i “Zakon o parcijalnim tlakovima plinovitih smjesa – Daltonov zakon”. 1892. godine u Bradfordu je rođen engleski fizičar Edward Victor Appleton. Za otkriće najvišeg sloja atmosfere – ionosfere koji omogućuje prijenos radioemisija na velike udaljenosti, 1947. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku. Umro je 21. travnja 1965. godine. 1965. godine indijski zrakoplovi bombardirali su pakistanski grad Lahore, što

1658. Umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa parlamentarnih snaga u engleskom građanskom ratu. Poslije pobjede nad rojalistima ukinuo monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti monarhija obnovljena. 1783. Velika Britanija i SAD u Parizu potpisale mirovni ugovor kojim je završen američki rat za neovisnost. Britanija priznala SAD kao slobodnu, suverenu i neovisnu državu. 1883. Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čija su djela prodrla na Zapad gdje je bio veoma popularan i imao veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. 1899. U Goraždu rođen istaknuti bh. književnik Isak Samokovlija. Gimnaziju je završio