Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

– 1886. Umro je mađarski skladatelj, pijanista i dirigent Franz Liszt, glazbenik romantizma, koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno utjecao na razvoj europske glazbe 19. stoljeća (“Sonata H-mol”, simfonije “Faust”, “Dante”, “Mađarske rapsodije”). – 1912. Rođen je američki ekonomista Milton Friedman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije. – 1919. U Njemačkoj je donesen Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Njemački car Vilhelm II abdicirao u studenome 1918., nakon kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu. – 1965. Rođena je škotska

– 1751. U Sjedinjenim Američkim Državama održan je prvi internacionalni profesionalni bokserski meč u povijesti. – 1805. Rođen je francuski povjesničar i političar Alexis de Tocqueville, čije je djelo imalo značajan utjecaj na razvoj građanske demokracije (“Američka demokracija”). – 1856. Umro njemački skladatelj Robert Schumann, jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih predstavnika glazbenog romantizma. – 1890. Umro nizozemski slikar Vincent van Gogh, dva dana nakon što je pokušao samoubojstvo. Jedan je od najcjenjenijih umjetnika 20. stoljeća, čije je djelo presudno utjecalo na europsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza. Za života je prodao samo jednu sliku. – 1902. Umro je književnik i sakupljač narodnih poslovica,

– 1427. Umro Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gdje je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. – 1545. Brod “Mary Rose”, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vayt. Život je izgubilo više od 700 osoba. – 1814. Rođen je Samuel Colt, koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu. – 1834. Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući tjelo u pokretu (“Balerina”, “Kupačica”, “Pralja”). –

– 1536. Engleski parlament donio odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henry VIII. – 1635. Rođen engleski fizičar Robert Hooke. Usavršio mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Mjeseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulirao osnovni zakon teorije elastičnosti. – 1811. Rođen engleski pisac Villiam Thackeray, jedan od najznačajnijih satiričara XIX stoljeća. – 1870. Prvi vatikanski koncil proglasio dogmu o papinoj nepogrešivosti o pitanju vjere i morala svih vjernika. – 1872. Umro meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huares. Kao predsjednik Meksika odvojio crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske. – 1918. Rođen Nelson Mandela, južnoafrički

– 1054. Došlo je do raskola Istočne i Zapadne crkve. Do konačnoga raskola došlo je za vrijeme vladavine carigradskog patrijarha Mihajla Keraularija i pape Leona IX. Neposredni povod raskolu dala je rasprava o beskvasnom kruhu u bogoslužju. Legat pape Leona IX, kardinal Humbert, položio je 16. srpnja 1054. na oltar Crkve Svete Sofije bulu kojom izopćuje Keraulariju i Istočnu crkvu, a Keraularija je na to izopćio papu. Car Izak Kommen poslao je Keraulariju u progonstvo, gdje je i umro, ali jedinstvo crkvi nije nikada više uspostavljeno. – 1796. U Parizu je rođen francuski slikar Camille Corrot, jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, s izvanredno finim osjećajem za srebrnaste i sive tonove. Slikao je poetske motive s naglašenom idealizacijom prirode. Slikao

– 1606. Rođen je nizozemski slikar Harmenson van Rijn Rembrandt, jedna je od najvećih umjetničkih pojava u povijesti europskog slikarstva. Slikao je biblijske teme, građanske prizore, grupne portrete i portrete u kojima je do savršenstva doveo humanizaciju ljudskoga lika. Rembrandtovo ukupno djelo obuhvaća oko 700 slika, 300 bakropisa i 1800 crteža rađenih pretežno perom. Umro je 4. travnja 1669. u Amsterdamu. – 1707. U Osijeku se rodio povjesničar i teolog Franjo Ksaver Pejačević. Kao bogoslov s najvišim obrazovanjem i akademskim titulama službovao je, sve do ukidanja isusovačkog reda, po najuglednijim gimnazijama od Zagreba i Ljubljane do Linza i Pečuha, te na sveučilištima u Beču i Grazu. U svojim istraživanjima i radovima Pejačević se osobito posvećivao

– 1878. Nakon mjesec dana zasjedanja završio je Berlinski kongres. Velike su sile u Berlinu revidirale Sanstefanski mirovni ugovor, koji je Rusija sklopila s Turskom poslije pobjedonosnog rata, vođenog 1877. i 1878. godine. Berlinski je kongres bio sazvan da bi se riješila neka sporna pitanja u svezi s rusko-turskim ratom, osobito zbog straha velikih sila da Rusija odviše ne ojača. Srbija i Crna Gora postale su neovisne kneževine i znatno su povećale svoj teritorij, a Austro-Ugarska je dobila pravo na okupaciju Bosne i Hercegovine. – 1882. Došlo do pobune egipatskih časnika protiv dotadašnje turske vlasti, London je dočekao dugo priželjkivanu prigodu da se domogne Sueskoga kanala. Pobunjenici su počeli utvrđivati luku u Aleksandriji i na njene opkope postavljati topove. Za

– 100-te godine p.n.e. rodio se Gaj Julije Cezar, rimski vojskovođa i državnik. Ratovao je prvo u Maloj Aziji, zatim u Španjolskoj, a godine 60. prije Krista vratio se u Rim i sklopio s Pompejima i Krasom prvi trijumvirat. Pokorio je galska plemena, poduzeo dva pohoda protiv Germana, a dva je puta uzalud pokušavao invaziju na Britaniju. Cezar se oštro sukobio sa senatom i Pompejima, pobijedivši ih kod Fersala u Tesaliji. Nakon toga svladao je egipatsku vojsku i svojoj saveznici Kleopatri prepustio upravu nad Egiptom. Sredio je prilike u Judeji i Siriji i munjevito pobijedio pontskoga kralja Farnaka kod Zele, odakle je poručio senatu: ‘Veni, vidi, vici!’ (Dođoh, vidjeh, pobijedih). Vrativši se u Rim, Cezar je uveo diktaturu. Na vrhuncu moći, 15. ožujka 44. godine

 – 1834. Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije “majevaca” , književnika koji su okupljeni oko časopisa “Maj” promovirali češki književni realizam. – 1856. U selu Smiljani kod Gospića rođen je Nikola Tesla, znanstvenik i pronalazač svjetskog glasa koji se istaknuo na polju elektro i radiotehnike. Njegov polifazni sustav izmjenične struje prvi put je pokazao vrijednost pri izgradnji hidrocentrale na slapovima Nijagre z SAD-u. – 1866. Edison P. Clark patentirao je olovku čiji se tragovi ne mogu brisati. – 1992. Američki sud osudio bivšeg panamskog diktatora Manuela Noriegu na 40 godina zatvora, optužujući ga da je dozvolio krijumčarenje droge u Panami. – 1989. U 81. godini umro Mel Blanc, čovjek koji je

– 1386. U bitci kod Zempaha savez švicarskih kantona potukao znatno nadmoćniju vojsku Leopolda III Habsburga. Bitka u povijesti ratovanja zabilježena kao prva pobjeda pješadije nad konjicom. – 1441. Umro flamanski slikar Jan van Eyck. Prvi u europskom slikarstvu prevladao srednjostoljetne šeme i uveo novi likovni izraz. Svrstava se među najznačajnije osobe u povijesti slikarstva. Proslavio se oslikavanjem oltara u crkvi Svetog Bavona u Gentu. – 1686. Formirana Augsburška alijansa. Činili je njemačko-rimski car Leopold I, Španjolska, Švedska, Nizozemska i Saksonija, a protiv francuskog kralja Luja XIV. – 1929. Rođen marokanski kralj Hasan Drugi. Potaknuo je naseljavanje 350 tisuća sunarodnika u tek oslobođenu Zapadnu Saharu od španjolske vlasti 1975. Umro