Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

– 1497. Portugalski morepolovac Vasco da Gama isplovio iz Lisabona na prvo putovanje na kojem je otkrio morski put za Indiju oko Rta Dobre nade. – 1621. U gradiću Chateau Thierry rođen francuski pjesnik i basnopisac Jean de la Fontaine. – 1809. U Krapini rođen hrvatski reformator Ljudevit Gaj, duhovni otac ilirskog preporoda. Umro je u Zagrebu 1872. godine. – 1819. U Zagrebu rođen hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski, najdarovitiji od svih ilirskih glazbenika i osnivač hrvatske opere. Umro je u rodnom gradu 31. svibnja 1854. godine. – 1839. U Konstanzu rođen njemački graditelj letećih brodova Ferdinand grof Zeppelin. – 1951. U Santa Monici rođena je američka glumica Anjelica Huston. Poznati filmovi “Frances”, “Ever After”,

– 1811. Venezuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila neovisnost od španjolskih kolonijalnih vlasti. – 1880. Rođen je češki violinista i skladatelj Jan Kubelik. Nastupajući po velikim glazbenim središtima Europe i Amerike, stekao ugled jednog od najistaknutijih violinista svojega vremena. Skladao koncerte (6) i glazbene minijature za violinu, Američku simfoniju, kadence za violinske koncerte Mozarta, Beethovena, Paganinija, Čajkovskog i Brahmsa. – 1857. Rođena njemačka revolucionarka i istaknuta predstavnica radničkog pokreta u svijetu Clara Zetkin. Na njezin prijedlog 8. ožujka je proglašen Međunarodnim danom žena. – 1889. Rođen francuski pisac, slikar i redatelj Jean Cocteau. Prošao je kroz sve faze moderne umjetnosti –

– 1776. Objavljena Deklaracija o nezavisnosti SAD-a. Svojim načelima o pravu svakog Amerikanca da sudjeluje u vlasti, te uvodnim dijelom u kojem se govori o jednakosti svih ljudi i pravu svakoga čovjeka na život, slobodu i potragu za srećom, te da narod ima pravo smijeniti vlast koja ugrožava ta prava, Deklaracija o neovisnosti bila je od velike važnosti, ne samo za kasniji pravni i ustavni poredak SAD-a, nego i za borbu za demokraciju i slobodu u svijetu. – 1807. Rođen Giuseppe Garibaldi, talijanski nacionallistički revolucionar i vođa pokreta za oslobođenjenj Italije od Austrije i njezino ujedinjenje. – 1826. Umro američki državnik Thomas Jefferson. Bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o neovisnosti (1776.) i treći

– 321. Rimski car Konstantin Drugi proglasio nedjelju danom odmora i vjerskog obreda. – 1819. U New Yorku otvorena prva štedna banka u SAD-u. – 1849. Francuske trupe ušle u Rim i unatoč herojskom otporu Garibaldija i njegovih boraca, na čelo Rimokatoličke crkve vratile papu Pija IX. – 1881. Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom, kojom su Grci dobili Tesaliju i dijelove Epira. – 1883. U Pragu je rođen književnik Franz Kafka koji je pisao na njemačkom jeziku. Njegova najpoznatija djela su “Preobrazba”, “Umjetnik u gladovanju”, “Proces”, “Zamak”. – 1944. Snage Crvene armije oslobodile Minsk, glavni grad Bjelorusije, zarobivši oko 100.000 njemačkih vojnika. – 1954.

 – 1566. Umro francuski astrolog Nostradamus, autor poznatog astrološkog almanaha “Proročanstava”. Bio je dvorski astrolog Katarine Medici i liječnik Karla IX. – 1877. Rođen njemački pripovjedač i pjesnik Herman Hesse, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Njegova najpoznatija djela su “Sidarta”, “Stepski vuk” i “Igra staklenih perli”. – 1961. Na svojoj farmi u Idahu pronađen je u krvi, smrskane glave, Ernest Hemingway, veliki književnik i pustolov. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1954. godine. Najpoznatija su mu djela “Sunce se ponovo rađa”, “Zbogom oružje”, “Kome zvono zvoni” i “Starac i more”. – 1997. Umro američki glumac James

– 1569. Stvorena Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Diobom Poljske 1795. veći dio Litvanije pripao Rusiji. – 1860. Umro američki industrijalac Charles Goodyear koji je 1839. godine izumio proces vulkanizacije kaučuka, što je doprinijelo brzom razvoju industrije gume, posebice proizvodnji automobilskih guma. – 1872. Rođen Louis Bleriot, francuski inženjer i letač. Postao je slavan svojim preletom kanala La Manchea od Calaisa u Francuskoj do Dovera u Engleskoj 25. srpnja 1907. godine. Bleriot je za let konstruirao novi tip jednokrilnog zrakoplova Bleriot XI s trocilindričnim motorom, a prelet je trajao 37 minuta. Tada je to bio veliki uspjeh za zrakoplovstvo. Međunarodna zrakoplovna federacija ustanovila je, u čast Bleriotu ,1936. godine odličje

– 1529. U Bologni je rođen talijanski slikar Bartolomeo Passarotti. Bio je vlasnik slikarske radionice, koja je ujedno bila i sastajalište umjetnika. Često je boravio u Rimu, što je ostavilo traga na njegovim oltarnim slikama. Umro je u rodnom gradu 3. lipnja 1592. godine. – 1577. U Siegenu u Njemačkoj rođen je čuveni flamanski slikar Peter Paul Rubens jedan od najvećih majstora baroknog stila u slikarstvu, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i talijanskog slikarstva. Umro je 30. svibnja 1640. u Antwerpenu. – 1712. U Ženevi je rođen Jean Jacques Rousseau, francuski pisac romana, političkih i filozofskih rasprava, enciklopedist i skladatelj, kritičar suvremene civilizacije i zagovornik povratka prirodi, tumač ideja francuskog prosvjetiteljstva, propovjednik

– 1914. U Bosni, na području između Sarajeva i Konjica, održani su vojni manevri austrijskih trupa kojima je nazočio i nadvojvoda Franjo Ferdinand. Kada je 28. lipnja nadvojvoda sa svojom suprugom došao u svečani posjet Sarajevu, dočekala su ga šestorica atentatora, pripadnika pokreta Mlada Bosna, naoružani bombama i revolverima. U atentatu, u kojem je Gavrilo Princip ispalio dva metka na Ferdinandov auto, prvim metkom smrtno je ranjen prijestolonasljednik, a drugim njegova supruga Sofija. Atentatori su uhićeni i otpremljeni u istražni zatvor. Austrija je smatrala da je začetnik i organizator cijele akcije zapravo bio šef srpske vojne obavještajne službe i rukovoditelj tajne terorističke organizacije Ujedinjenje ili smrt, koja se još nazivala i Crna ruka. Stoga je Austrija

– 1867. Amerikanac Lucien Smith iz Ohia patentirao je bodljikavu žicu. – 1903. Rođen je engleski pisac Eric Arthur Blair, poznat kao George Orwell, autor romana “1984” i “Životinjska farma”. – 1920. U Vukovaru je završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koji je usvojio novi program i statut i izmjenio naziv partije u Komunistička partija Jugoslavije. – 1925. U Užice je stigao prvi vlak, popularno nazvan “Ćira”. Prestao je prometovati 1974. godine, kada je ukinuta pruga uskog kolosjeka. – 1942. Britansko ratno zrakoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu zasulo bombama njemački grad Bremen, važnu pomorsku i podmorničku luku. – 1950. Napadom sjevernokorejskih trupa na Republiku Koreju (Južnu

– 1377. Umro engleski kralj Eduard III., koji je tijekom svoje vladavine od 1327. osvojio Škotsku i zbog pretenzija na francuski presto, izazvao Stogodišnji rat (1337-1453) s Francuskom. – 1527. Umro talijanski političar i pisac Niccolo Machiavelli, autor dijela Vladar u kojem je iznio osnove modernog shvaćanja politike kao odvojene od etike i uvjetovane načelom: cilj opravdava sredstvo. – 1791. Francuski kralj Luj XVI. i kraljica Marija Antoaneta, otkriveni su u pokušaju bjegstva i uhičeni kod Varena, a dvije godine kasnije pogubljeni na giljotini. – 1852. Umro njemački pedagog Fredrih Frebel, koji je 1840. osnovao prvi dečiji vrtić. – 1905. Rođen francuski pisac i filozof egzistencijalist Jean Paul Sartre. Nobelovu nagradu za književnost dobio je