Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

  – 1818. U Parizu rođen francuski skladatelj Charles Francois Gounod. Bio je predstavnik francuskog klasicizma, a njegove opere ‘Faust’ i ‘Romeo i Julija’ izvode se i danas diljem svijeta. Umro je 18. listopada 1893. godine. – 1865. U Parizu je umro francuski književnik, scenarist i novinar Francois Joseoh Andre Mery. Rođen je 21. siječnja 1797. godine u Aygaladesu pokraj Marseillea. – 1882. U Petrogradu je rođen Igor Fjodorović Stravinski, ruski skladatelj koji se ubrajao među najistaknutije predstavnike europske glazbe 20. stoljeća. – 1944. Osnovana je Republika Island, čime je okončana unija te otočne zemlje i Danske. – 1947. Burmanska ustavotvorna skupština proglasila je Neovisnu Republiku Burmu, koja je do tada bila

– 1800. godine Napoleon Bonaparte na čelu francuske vojske pobijedio je austrijske postrojbe kod Marenga i ponovno je osvojio Italiju. – 1837. godine umro je talijanski književnik grof Giacomo Leopardi. Jedan od znamenitijih lirskih pjesnika svjetske literature. Kronični bolesnik deformirana tijela i neurotizirane psihe, on je u poeziju unio strepnje, stravu i pobunu čovjeka osuđenog da nikada ne doživi naivne ushite mladosti ni blaženstvo uzvraćene ljubavi. – 1905. godine u Odiseji na oklopnjači ruske crnomorske flote ‘Potemkin’ vlast su preuzeli pobunjeni mornari. Njihovo revolucionarno vodstvo planiralo je ostvariti odluke 3. kongresa Socijaldemokratske partije o pripremanju oružanog ustanka u carskoj Rusiji. Pobuna mornara okončana je već 24. lipnja. –

 – 1793. godine u Parizu je ubijen Jean-Paul Marat, jedan od najistaknutijih francuskih revolucionara, prijatelja naroda. Njega je ubila lijepa i mlada revolucionarka Charlotte Corday, koja je vjerovala kako će Maratova smrt smiriti sukobe jakobinaca i žirondinaca nakon prevrata. – 1873. godine u Tovarniku u Srijemu rođen je Antun Gustav Matoš jedan od najznačajnijih književnika u najnovijoj povijesti hrvatske književnosti. Najviši literarni domet ostvario je u pripovijetkama s mitovima idealne ljubav, primjerice u ‘Cvijetu s raskršća’. Pjesme je počeo objavljivati tek 1906. godine, napisao ih je 80-tak, od kojih su mnoge antologijske. Umro je 18. ožujka 1914. godine u Zagrebu. – 1900. godine u Kini je planuo narodni ustanak, poznatiji u povijesti

– 1683. Više od 250.000 turskih vojnika otpočelo je drugu opsadu Beča, ali su nakon dva mjeseca osmanlijskih napada snage poljskog kralja i vojskovođe Jana III Sobieskog razbile Turke, što je spriječilo njihovo daljnje širenje u Europi. – 1759. Umro engleski pisac William Collins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. stoljeća. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesiranje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Poznata djela – ode ”Večer”, ”Škotske praznovjerice”,  ”Sloboda”. – 1898. Filipinski general Emilio Aguinaldo proglasio je tijekom Američko-španjolskog rata, uz podršku SAD, neovisnost Filipina. Amerikanci su ga zatim izigrali, okupiravši Filipine

– 1509. Engleski kralj  Henry VIII. vjenčao se Katarinom Aragonskom, prvom od svojih šest žena. Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj je objavio raskid s Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu. – 1572. Rođen engleski pjesnik i dramski pisac Benjamin Ben Johnson, koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima. – 1727. Umro britanski kralj George I., prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije. Tijekom njegove vladavine učvršćena vlast ministarskog kabineta. – 1776. Rođen engleski slikar John Constable, jedan od tvoraca modernog pejzaža u europskom slikarstvu. Među prvima izašao iz ateljea i slikao u prirodi. Smatra se pretečom francuskih impresionista. – 1859. Umro austrijski državnik, knez Clemens Meternih, najuticajnija

 – 1654. Luj XIV., poznat po nadimku Kralj sunce, okrunjen za francuskoga kralja. Ukinuo je smoupravu općina i pokrajina, sudove je podložio svojoj kontroli, a hugenote oštro progonio. Zapleo se u dugotrajne i skupe ratove za nasljedstvo španjolske krune. Ti ratovi i troškovi dvorskoga sjaja praznili su državnu blagajnu, a veliki porezi izazivali veliko nezadovoljstvo i bune siromašnijih staleža. – 1848. U Parizu je rođen francuski slikar i grafičar Paul Gauguin. U početnoj fazi bio je pod utjecajem impresionista, a poslije se priklanja postimpresionizmu. Na Tahiti prvi put odlazi 1891. godine, a četiri godine poslije definitivno odlazi u Polineziju. Njegove polinezijske teme svode se na prikazivanje ljepote ženskog tijela u šaroliko ornamentiranim tkaninama u gustom

– 1799. U Moskvi je rođen slavni ruski pjesnik Aleksandar Sergejevič Puškin. Iz liceja je izašao kao štovatelj Radiščeva i Voltairea, kao pjesnik slobode i protivnik autokratizma. Puškin je svoj život okončao pogibijom u dvoboju s Francuzom De Entisom u Petrogradu. – 1976. U Londonu je umro američki naftni magnat Paul Getty, rođen 1892. godine. Milijarder je bio već od svoje 21. godine. Investicijama u industriju nafte i oko 200 drugih koncerna zgrnuo je bogatstvo koje se procjenjuje na dvije do četiri milijarde dolara. Getty je bio osobenjak. Ženio se pet puta, a posljednjih 25 godina živio je izvan Sjedinjenih Američkih Država. – 1599. U Sevilli je rođen španjolski slikar Diego Rodriguez de Silva y Valazquez. Od 1623. godine kao dvorski slikar u Madridu

– 1783. Iznad grada Annonayja poletio je balon braće Montgolfier. Bio je to pokus s papirnom kuglom napuhanom toplim zrakom koji je označio početak moderne povijesti zrakoplovstva. Joseph i Etienne njime su zapravo postali prvi konstruktori sprave koja je uspješo poletjela. – 1806. Napoleon Nizozemsku proglasio kraljevinom i za kralja postavio svog brata Louisa Bonapartea. -1816. U Napulju je umro skladatelj Giovanni Paisiello. On je jedan od glavnih predstavnika italijanske opere buffo kao što su “Seviljski brijač” i “Služavka gospodarica”.  – 1898. U Fuente Vakerosu rođen je španjolski pjesnik i dramatičar Federico Garcia Lorca, jedna od najznačajnijih osoba španjolske književnosti 20. stoljeća. Strijeljali su ga pripadnici Frankove