Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

– 1490. U Beču umro Matija Hunyadi, nazvan Korvin, sin ugarskog guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka. Nakon tajanstvene smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V. Korvin je kako 18-godišnjak 1458. izabran za novog monarha. Rođen je 23. veljače 1440. u Cluju. – 1798. Umro Giovanni Giacomo Casanova. Tijekom burnog života bio je tajnik kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alkemičar, violinist, špijun, knjižničar, a u povijest je ušao kao neumorni ljubavnik. – 1831. Belgijski kongres proglasio je princa Leopolda od Saxe-Coburga za prvog monarha u neovisnoj Belgiji. – 1872. U Varšavi je umro skladatelj Stanislav Moniuszko, utemeljitelj poljske nacionalne opere, nakon Chopina svakako najpoznatiji poljski majstor skladateljskog pera. Više od tri stotine

– 1621. Nizozemska “Zapadnoindijska kompanija” dobila je pravo da podigne naselje Nova Nizozemska na Manhattnu, koje je vremenom preraslo u New York.  – 1896. Mladi Henry Ford konstruirao je prvi američki automobil na benzinski pogon, kvadracikl na četiri kotača bicikla. – 1899. U 74. godini u Beču je umro Johann Strauss Mlađi, austrijski skladatelj i dirigent sin Johanna Straussa Starijega. Straussovi valceri, posebice ‘Na lijepom plavom Dunavu’, ‘Priče iz Bečke šume’,'Život umjetnika’, te opere ‘Šišmiš’ i ‘Barun Ciganin’ osvojili su svijet. – 1924. Od tuberkuloze grla u Beču je umro veliki austrijski književnik Franz Kafka. Bolesnik i osamljenik, Kafka je zaokupljen motivima kao što su

 – 1594. godine u Veneciji gdje je i rođen, umro je talijanski slikar Jacopo Robusti Tintoretto, jedan od posljednjih velikana renesanse. – 1818. godine u West Hillsu rođen je američki pjesnik Walt Whitman autor znamenite zbirke pjesama “Vlati trave” koja slavi individualizam Amerike i demokraciju. – 1854. godine u Zagrebu je u 35 godini života umro hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinjski , autor prve hrvatske opere “Ljubav i zloba”. – 1895. godine Londonski sat Big Ben počeo je otkucavati vrijeme. – 1962. godine u Jeruzalemu je izvršena smrtna kazna vješanjem nad nacističkim zločincem Adolfom Eichmannom krivim za smrt šest milijuna Židova. – 1970. godine Peru je pogodio katastrofalan potres snage7.9 stupnjeva, čija je

– 1272. godine Dubrovačka državnost dobila je temelje na kojima je počivala sve do kraja svog postojanja 1808. godine. Nakon odobrenja Malog i Velikog vijeća i prihvaćanja na javnome zboru dubrovačkog puka, počeo je vrijediti Statut grada Dubrovnika – “Liber statuorum civitatis Ragusi”. – 1917. godine rođen je američki državnik John Fitzgerald Kennedy. On je bio prvi katolički predsjednik SAD-a, provodio je politiku sporazumijevanja sa Sovjetskim Savezom, odnosno kontrolom nuklearnog naoružanja. Postao je žrtvom atentata u Dallasu 22. studenoga 1963. godine. – 1953. godine sir Edmund Hillary novozelendsk alpinist i Tensing Norgay iz Nepala ostvarili su povijesni pothvat. Naime, popeli su se na najvišu kopnenu točku Zemlje, odnosno ‘krov

– 1972. godine umro je vojvoda od Windsora u svojoj kući u bulonjskoj šumi u dobi od 77 godina. Kao kralj Edvard VIII, vojvoda je jedini britanski monarh koji je abdicirao vlastitom voljom i živio u samonametnutom izgnanstvu nakon što se 1936. godine odrekao prijestolja i oženio Amerikankom Wallis Simpson. Nakon abdikacije dobio je naslov vojvode od Windsora. Od 1940. do 1945. bio je guverner Bahamskih otoka, a poslije je pretežno živio u Francuskoj. Edvard VIII, engleski kralj, sin Georga V. i kraljice Mary, rodio se 23. lipnja 1894. u Richmondu. – 1937. godine umro je austrijski psiholog Alfred Adler, osnivač individualne psihologije, psihoterapijskoga smjera i teorije prema kojoj je osnovni motiv čovjekova djelovanja težnja za dominacijom nad okolinom, odnosno želja

– 1840. U Nici je umro talijanski violinski virtuoz i skladatelj Nicolo Paganini. Karijeru je počeo 1797. kao violinist, uglavnom samouk, vježbajući i po 15 sati na dan. Znatno je utjecao na stil glazbe romantičara. Skladao je pretežno bravurozna djela za violinu solo, s orkestrom ili komornim sastavima. Rođen je u Genovi 27. listopada 1782. godine. – 1905. U Korejskom prolazu, u blizini otoka Cushime, japanska eskadrila gotovo je uništila rusku flotu, koja je sedam mjeseci plovila iz Baltika do bojišta na Dalekom istoku. – 1911. U St. Louisu rođen je američki glumac Vincent Price. Nastupio je u 130 filmova (“Tower of London”, The Three Musketeers”…). Umro je od raka pluća 25. listopada 1993 u Los Angelesu. – 1937. Nakon četiri godine

– 1543. U Fromborku umro Nikola Kopernik, znameniti poljski astronom. Sve pojave u svezi gibanjem Zemlje svodio je na jedinstven logični slučaj, izgradivši novi heliocentrični, nasuprot tada važećem geocentričnom sustavu. Njegova glavna teza bila je; “Zemlja i ostali planeti gibaju se jednoliko po kružnicama u čijem je središtu Sunce”. – 1544. Rođen je engleski liječnik i fizičar William Gilbert, otac elektriciteta, koji je uveo više pojmova za električne i magnetske veličine. – 1686. Rođen je njemački fizičar Gabriel Daniel Fahreinheit. Usavršio je termometar, napunivši ga živom umjesto alkoholom. – 1819. Rođena je kraljica Viktorija koja je vladala britanskim imperijem od 1837. godine. Udana za kneza Alberta Suska Koburskog, 1876.

 – 1971. U Nunbergu je rođen Albrecht Durer, njemački slikar i graver, jedan od najvećih predstavnika renesanse. Najvrjedniji bakrorezi su mu “Vitez”, Vrag i smrt”, “Melankolija” i “Sveti Jeronim u ćeliji”. U posljednjoj fazi naslikao je svoje najbolje djelo “Autoportret” i “Četiri apostola”. – 1688. Rođen Alexandar Pope, engleski pjesnik i jedan od najboljih satiričnih pjesnika XVII stoljeća. Zagovarao je ideju o potrebi jasnoće i pravilnosti u književnom izrazu. Pisao je lirske i pastirske pjesme. Objavio Shekspeareova djela i preveo “Ilijadu” i “Odiseju” u klasicističkoj maniri. – 1927. Poznati američki pilot Charles Lindbergh poletio je sam u krhkom avionu preko Atlantika

 – 1347. Rimski narodni tribun Cola di Rienzo proglasio Rimsku republiku protjeravši vlastelu iz grada. Već iduće godine Rienzo je bio prisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirirao je Richarda Wagnera za operu “Rienzo”. – 1498. Portugalski moreplovac Vasco de Gama stigao u luku Calicat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade. – 1799. Rođen francuski pisac Honore de Balzac. Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinjak knjiga pod zajedničkim nazivom “Ljudska komedija” u kojem je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva. – 1806. Rođen engleski filozof i ekonomist John Stuart Mill, jedan osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavršio istraživanja

– 1792. godine na Wall Streetu osnovana je prva newyorška burza. – 1898. godine rođen je hrvatski književnik Ante Cettineo. Bio je tipičan pjesnik dalmatinskog podneblja, mediteranskog duhovnog prostora. Njegova najpoznatija pjesma je “Molitva”. Objavio je nekoliko zbirki i to “Zvjezdane staze”, “Za suncem”, “Zlatni ključ”, “Laste nad uvalom”, te posmrtno “Epitafe”. – 1973. godine specijalni sanatorijski komitet počeo je sa javnim saslušanjima vezanim uz aferu “Watergate” u koju je bio umješan i tadašnji predsjednik Richard Nixon. – 1984. godine u Švicarskoj je umro američki pripovjedač Irwin Shaw autor popularnih “Mladih lavova”.