Husein-kapetan Gradaščević (rođen 1802., a umro 17. augusta, 1834. godine), bio je general koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu. Poznat je i kao “Zmaj od Bosne”. Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. godine, a odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim krajevima carstva. Kad je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821. godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein je tokom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja i tolerancije, te je postao jedan od najpopularnijih osoba u Bosni.
1831. godine Gradaščević je izabran za vođu pokreta za Bosansku autonomiju. Brzo je otjerao vezira i ostale koji su bili protiv autonomije, te tako postaje de facto vladar Bosanskog pašaluka. 18.
U Tirani, 30. novembra 1995. godine odigrana je prva zvanična međudržavna utakmica naše fudbalske reprezentacije. Albanija- BiH 2:0. Rezultat je bio u drugom planu. U Tiranu su bh. igrači i i delegacija dolazili autobusom, avionom, privatnim automobilom, kroz tunel… Kako je ko mogao.
Tadašnji selektor Fuad Muzurović računao je na okosnicu igrača iz domaće lige. Koji su dolazili iz Lukavca, Visokog, Zenice, Breze, Sarajeva, Tuzle… Vedin Musić, Amir Osmanović, Asmir Džafić, Senad Begić, Asim Hrnjić, Almir Turković, Nečko i Said Fazlagić…, u to vrijeme bili su najbolji domaći igrači.
Musemić u sastavu
Oni su s vodstvom puta krenuli iz Sarajeva, kroz tunel, preko Hrvatske i dalje nastavili prema Tirani. Ostatak tima činili su stranci. Uglavnom internacionalci koji
24. novembra 1995. godine Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je na svojoj 300. sjednici usvojilo tekst i muziku himne Republike Bosne i Hercegovine, poznate pod naslovom “Jedna si jedina”. Tekst je napisao Dino Dervišhalidović (Dino Merlin), na muziku narodne pjesme “S one strane Plive”. Ova himna bila je aktuelna sve do 1998. godine, kada je odlukom visokog predstavnika zamijenjena današnjom himnom bez teksta, pod nazivom “Intermezzo”. U nastavku možete pročitati tekst himne “Jedna si jedina”:
“JEDNA SI JEDINA”
Zemljo tisućljetna
Na vjernost ti se kunem
Od mora do Save
Od Drine do Une
Jedna si jedina
Moja domovina
Jedna si jedina
Bosna i Hercegovina
Bog nek’ te sačuva
Za pokoljenja nova
Zemljo mojih snova
Mojih
Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika, koji su se 1868. iz Boegrada doseili u Bosanski Šamac. Porodica Izetbegović 1928. dolazi u Sarajevo, gdje Izetbegović završava Gimnaziju. Za vrijeme školovanja priključuje se antikomunističkoj organizaciji “Mladi muslimani”, a u toku Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom (pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, saniranje džamijsk
ih ruševina). Pod sumljom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani, 1946. je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora počinje studirati poljoprivredu, a od 1954. godine nastavlja studij na Pravnom fakultetu
Na današnji dan, prije osam godina, Balkan je potresla smrt Tošeta Proeskog, pjevača anđeoskog glasa, koji je preminuo u 26. godini života.
Iza sebe je ostavio armiju ljudi čija je srca ispunjavao svojom muzikom i pojavom, među kojima su i brojne kolege koje i dan-danas sa tugom u glasu i neizdrživim bolom zbog njegove pogibije pričaju o skromnom mladiću raskošnih potencijala iz Skoplja.
ZVORNIK – Prije 60 godina u rad je puštena Hidroelektrana „Zvornik“, kojom je prvi put na ovaj način premošćena Drina i spojena dva Zvornika. Tog 26. septembra 1955. godine „prvenac na Drini“, kako su tadašnji mediji nazivali branu, otvorio je Josip Broz Tito, predsjednik FNRJ.
Štampa je pisala da je pred upravnom zgradom HE „Zvornik“, današnjom zgradom opštine, montirana bina sa koje se okupljenom narodu obratio maršal, a više od 30.000 ljudi sa obje strane rijeke zbog ovog događaja slilo se u Mali Zvornik.
– Od starog kraljevog mosta koji je ponio ime narodnog heroja Filipa Kljajića Fiće do centralne tribine cio grad je bio iskićen transparentima, parolama i slikama sa likom predsiednika, a pozdravljajući ga, inženjer Bora Jovanović je podvukao značaj HE
Nakon temeljnih priprema, operacija “SANA 95” započela je 13. septembra 1995 god. tačno u 6 sati. Već u 6.30 h neprijateljska linija odbrane probijena je na nekoliko mjesta. Iza ponoći, tačnije u 1.10 h jedinice 502. viteške brdske brigade ušle su u Bosanski Petrovac, a nastavak dana iskorišten je za čišćenje terena i likvidiranje i zarobljavanje razbijenih neprijateljskih snaga. U Bosanskom Petrovcu zaplijenjene su velike količine naoružanja, municije, artiljerijskih oruđa, materijalno-tehničkih sredstava, ratne tehnike i opreme.
Nakon kraćeg odmora, 16. septembra preneseno je naređenje komandanta Petog korpusa generala Atifa Dudakovića da se forsiranim maršom krene prema Ključu. Jedinice su motornim vozilima u marševskoj koloni upućene ka Ključu. Prema tom
Rođen je 8. januara 1936. godine u Bileći. Tokom drugog svjetskog rata napustio je rodnu Bileću kao izbjeglica sa svojim roditeljima. Od tada je bio nastanjen u Banja Luci gdje je pohađao osnovnu školu “Šesta pučka škola”.
Nakon završetka rata vratio se u Bileću gdje je upisao i maturirao gimnaziju, a potom upisao višu gimnaziju u Trebinju. Nakon šestog razreda preseljava u Slavonski Brod gdje je nastavio školovanje u gimnaziji “Zlatko Šnajder”, bio je među najboljim đacima i završio veliku maturu 1955. godine.
Iste godine je preselio u Sarajevo i počeo studirati na Pravnom fakultetu. U Sarajevu je, nakon doseljenja, proveo ostatak života. Tokom rata (1992-1995) bio je teško ranjen u svojoj porodičnoj kući, ali nakon dužeg liječenja oporavio se
08. augusta 1925. godine rođen je prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i Hercegovine – Alija Izetbegović.
Političar i prvi predsjednik nezavisne i samostalne Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika, koji su se 1868. iz Boegrada doseili u Bosanski Šamac. Porodica Izetbegović 1928. dolazi u Sarajevo, gdje Izetbegović završava Gimnaziju. Za vrijeme školovanja priključuje se antikomunističkoj organizaciji “Mladi muslimani”, a u toku Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom (pomaganje izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te saniranjem džamijskih ruševina). Pod sumnjom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa “Mudžahid”,
Nakon razbijanja četničkih zasjeda ispod Mehmedića i Marčića (Snagovo) i odmora u toku noći u rejonu Hodžića i Perunike, kolona Srebreničana u ranim jutarnjim satima 15. jula 1995. godine nastavlja sa maršom, da bi između 4 i 5 sati bez problema prešla put Tuzla – Zvornik na dijelu između Crnog vrha i rejona sela Planinci. Pokazalo se da su glavne agresorske snage bile angažovane u zasjedama na Veljoj glavi i drugdje, tako da rejon Crnog vrha nije bio blokiran. Glavnina kolone se nakon prelaska komunikacije prikupljala na Križevačkim njivama, a u isto vrijeme drugi dio kolone se kretao od Udrča prema Kamenici.
Kolona nastavlja kretanje, tako da popodne tog dana čelo kolone stiže u rejon sela Motova, odakle pomoću motorole koja se nalazila kod zarobljenog Jankovića vođstvo