Archive: Na današnji dan Subscribe to Na današnji dan

– 1227. Umro prvi srpski kralj Stefan Nemanjić Prvovenčani, drugi sin velikog župana Stefana Nemanje, za vrijeme čije vladavine je Srpska pravoslavna crkva stekla autokefalnost. Da bi učvrstio neovisnost od Vizantije, napravio je zaokret u vanjskoj politici, okrenuvši se novim saveznicima, Mletačkoj republici i papi. – 1861. Zbog dramatičnog stanja na bojištu 1861. godine američki predsjednik Abraham Lincon, suočen s nesposobnošću sjevernjačkih generala pozvao je u pomoć talijanskog vojskovođu Giuseppea Garibaldija u Americi nazvanog talijanskim Washimgtonom. Zamolio je heroja ratova za oslobođenje, da snagu svoga imena, genija i mača stavi u službu Sjevera. – 1882. Rođen je književni povjesničar Franjo Francev. Studirao je u Zagrebu i u Beču slavensku

 – 1871. U Opočenu je rođen češki slikar i grafičar František Kupka. Bio je pionir i jedan od utemeljitelja ranog apstraktnog slikarstva i kubizma (orfizma). Kupka je u svom slikarskom opusu krenuo od realizma i nakraju završio u potpunoj apstrakciji. – 1910. Francuski pilot Chavez Geo prvi je preletio Alpe za 42 minute. Nekoliko dana potom Alpe je preletio hrvatski pilot Ivan Bjelovučić. – 1913. Francuski pilot Roland Garros prvi je put u povijesti preletio Sredozemno more. Sudjelovao je kao pilot u Prvom svjetskom ratu, a poginuo je u borbi na Zapadnoj fronti 1918. godine šest tjedana prije kraja rata. – 1938. U Beču je rođena glumica Romy Schneider. Svoj prvi veliki uspjeh postigla je glumeći kraljicu Viktoriju u filmu “Djetinstvo jedne kraljice”,

1851. Izašao prvi broj američkog dnevnika “The New York Times”, kojeg je osnovao Henry Jarvis Raymond. 1892. Jevreji grada Sarajeva osnovali su jevrejsko društvo “La Benevolencija”. U početku je društvo pružalo pomoć šegrtima i potporu siromašnima, a kasnije i stipendije učenicima srednjih i visokih škola. Od 1909. godine glavni cilj društva je školovanje omladine, odnosno kulturno-prosvjetni rad. 1905. U Stockholmu rođena glumica Greta Luisa Gustafson, poznata kao Greta Garbo, prema mnogim kritičarima, najprofinjenija glumica svih vremena. 1970. U Londonu, u 27 godini, umro američki pjevač i najčuveniji rok gitarist 20. stoljeća Jimi Hendrix. 1975. Američki FBI u San Francisku uhitio Patriciu Campbell Hearst, najpoznatijeg ženskog pljačkaša banaka

– 1665. U Londonu izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70 000 osoba. – 1787. Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane Ustav je i sada na snazi i najstariji je važeći Ustav na svjetu. U njemu je prvi put primjenjena ideja francuskog filozofa Montesquiea o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. –  1857. Rođen ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. Godine 1903. objavio je prvo djelo iz teorije astronautike “Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima”. – 1908. Rođen ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ostrah, jedan od najvećih majstora violine u XX stoljeću. Proslavio se 1935. na međunarodnom

– 1788. Američki kongres proglasio je New York za glavni grad Federacije Sjedinjenih Američkih Država. – 1819. Rođena njemačka pijanistkinja Klara Shuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstorica 19. stoljeća. – 1872. U Rechenbergu umro njemački filozof Ludwig Feurebach. Znamenit je po kritici Hegelove filozofije idealizma i religije, a utjecao je na oblikovanje Marxovih i Egelsovih materijaliostičkih nazora. – 1877. U Vukovaru se rodio organski kemičar Lavoslav Ružička. Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na polimetilenima i višim terpentinima dobio je 1939. godine. – 1882. Tijekom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje

– 1772. Rusija osvojila perzijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući grad Baku. – 1818. Rođen Richard Jordan Gating, pronalazač automatske puške. – 1848. Švicarska usvojila nov Ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću. – 1913. Rođen američki atletičar Jesse Owens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbjegao da se rukuje s njim zato što je crnac. – 1974. Vojnim pučem svrgnut sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. godine, nakon smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije. – 1989. U poljskom parlamentu prihvaćena vlada jednog od lidera pokreta “Solidarnost”

1766. godine u Engleskoj je rođen engleski kemičar i fizičar John Dalton. Obavljao je sustavna metodološka istraživanja, opisana u djelu “Metodološka promatranja i ogledi”. Jedan je od osnivača atomske teorije o građi materije, nazvane “Novi sustav kemijske filozofije”. Dao je pregled atomskih težina elemenata, pronašao je i “Zakon o parcijalnim tlakovima plinovitih smjesa – Daltonov zakon”. 1892. godine u Bradfordu je rođen engleski fizičar Edward Victor Appleton. Za otkriće najvišeg sloja atmosfere – ionosfere koji omogućuje prijenos radioemisija na velike udaljenosti, 1947. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku. Umro je 21. travnja 1965. godine. 1965. godine indijski zrakoplovi bombardirali su pakistanski grad Lahore, što

1658. Umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa parlamentarnih snaga u engleskom građanskom ratu. Poslije pobjede nad rojalistima ukinuo monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti monarhija obnovljena. 1783. Velika Britanija i SAD u Parizu potpisale mirovni ugovor kojim je završen američki rat za neovisnost. Britanija priznala SAD kao slobodnu, suverenu i neovisnu državu. 1883. Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čija su djela prodrla na Zapad gdje je bio veoma popularan i imao veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. 1899. U Goraždu rođen istaknuti bh. književnik Isak Samokovlija. Gimnaziju je završio

– 1788. Umro Thomas Gainsborough, poznati engleski portretista i pejzažista i jedan od osnivača britanske Kraljevske akademije umjetnosti. – 1903. U Makedoniji je počeo Ilindenski ustanak za oslobađanje od turske vlasti tijekom kojega je stvorena Kruševska republika. Republika se održala samo 11 dana, a ustanak je u krvi ugušen. – 1921. Umro Enrico Caruso, talijanski operni pjevač, koji je ostvario repertoar od 67 uloga lirskog i dramatskog žanra i bio uzoran interpretet verističkih opera, a pjevao je i talijanske canzone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonsku ploču. – 1922. Umro Alexander Graham Bell, škotski naučnik, pronalazač i inovator, najpoznatiji po svom izumu, koji danas uglavnom svako domaćinstvo ima i koristi, a to je telefon.

– 1886. Umro je mađarski skladatelj, pijanista i dirigent Franz Liszt, glazbenik romantizma, koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno utjecao na razvoj europske glazbe 19. stoljeća (“Sonata H-mol”, simfonije “Faust”, “Dante”, “Mađarske rapsodije”). – 1912. Rođen je američki ekonomista Milton Friedman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije. – 1919. U Njemačkoj je donesen Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Njemački car Vilhelm II abdicirao u studenome 1918., nakon kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu. – 1965. Rođena je škotska