Sva sportska takmičenja u Bosni i Hercegovini su stopirana. Izvori finansiranja sportskih klubova skoro su u potpunosti zaustavljeni. Novim tzv. korona zakonom u Federaciji BiH pomoć za njih će izostati, jer su klubovi, zapravo, udruženja građana. Tako su mnoga radna mjesta u sportu dovedena u pitanje

Sport u Bosni i Hercegovini je stao. Zbog pandemije virusa korona zaustavljena su sva sportska takmičenja, a sportisti su se, neočekivano, našli na prinudnom godišnjem odmoru. To je uzrokovalo brojne probleme, prije svega finansijske, za sportske kolektive i saveze. Njihov rad je skoro u potpunosti zaustavljen.

U Bosni i Hercegovini postoji na stotine sportskih klubova. U njima, osim sportista, rade brojni zaposlenici – od administrativnih radnika do ekonoma. Ipak, za razliku od brojnih drugih, sportski klubovi neće dobiti pomoć kako bi se sačuvala ta radna mjesta, piše Žurnal.

Iako bi se na sportske klubove trebalo gledati kao na mala preduzeća, oni su, ipak, udruženja građana. Važećim zakonima, privatizacija sportskih klubova kako bi oni postali, što je praksa u državama Evropske unije, privredni subjekti (naprimjer, dionička društva) nije moguća.

Do sada je bilo nekoliko inicijativa da se regulira ovo pitanje, ali državni i entitetski parlamentarci nisu previše marili za sport, pa je sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Pomoć kakvu će dobiti npr. frizerski i kozmetički saloni koji nisu mogli raditi, neće dobiti sportski klubovi upravo zato što su – udruženja građana.

Ovakav odnos svih nivoa bh. vlasti prema sportskim klubovima i sportu generalno, ponukao je Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine da uputi pismo Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, entitetskim i kantonalnim vladama u kojem su naglasili da nijedno radno mjesto u sportskom sektoru nije sigurno i da je potrebno hitno poduzeti mjere za spas sporta.

U pismu navode da traže, između ostalog, usvajanje strategije sporta u BiH za period 2020-2024, te određenu finansijsku pomoć.

„Sportski klubovi, sportska udruženja, sportski strukovni savezi, koji su do sada uredno izmirivali poreze i doprinose, a sada odlukom države imaju zabranjen rad, obustavljen trening, utakmice, takmičenja i slično, što im donosi glavni prihod, trebaju da imaju isti tretman kao i privredna društva kojima je zabranjen rad“, navodi se u pismu.

SPORTSKI KLUBOVI TRPE POSLJEDICE

Ono što se često zaboravlja jeste da sport nije samo „zabava vikendom“. To je važna grana privrede koja za sobom vuče još desetak drugih. A, upravo bi sport mogao pretrpjeti najveće posljedice zbog pandemije virusa korona.

Naime, sportski klubovi se direktno oslanjaju na sponzore. Izvjesno je kako će zbog recesije koja slijedi i sportski klubovi imati znatno manje prihode kad je riječ o sponzorstvima. Dalje, najavljuje se kako će se sportske manifestacije održavati bez prisustva gledalaca. To znači da neće biti prodaje ulaznica, pa će i ti prihodi biti smanjeni, tačnije neće ih biti nikako. I druge vrste prihoda kao što su donacije će, jasno, biti umanjene.

Sve su ovo razlozi zbog kojih bi se sportskim klubovima trebalo pomoći. Poređenja radi, Vlada Republike Hrvatske osigurala je 40 miliona kuna pomoći sportskim klubovima koji za vrijeme pandemije virusa korona ne mogu djelovati, a kako bi se dala maksimalna podrška očuvanju radnih mjesta u ovom sektoru.

Kada je riječ o usvojenom tzv. korona zakonu u Federaciji BiH, SDP-ov zastupnik Irfan Čengić je uputio amandman koji je predvidio da Vlada FBiH sportskim klubovima pomogne kao i privrednim subjektima. Amandman je odbijen.

Umjesto toga, Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem je zadužila Poreznu upravu FBiH da sportskim kolektivima i poslovnim subjektima koji nisu obuhvaćeni Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom virusa korona odobri neplaćanje rata, odgođenog poreznog duga i tekućih obaveza u periodu do isteka 30 dana od dana prestanka stanja nesreće.

To, slažu se brojni sportski radnici, nije dovoljno. Pogotovo zato što su se i prije pandemije virusa korona sportski klubovi susretali s brojnim problemima, najviše finansijskim. Sportski klubovi, od kojih neki plate i preko milion maraka godišnje na ime poreza, zaslužili su bolji tretman. Barem oni koji redovno servisiraju svoje obaveze.

SPORTSKI RADNICI NEZADOVOLJNI

Košarkaška sezona je, odlukom saveza, završena. Košarkaški klub Bosna Royal, nekadašnji šampion Evrope, od naredne sezone ponovo će igrati u najvišem rangu bh. košarkaškog prvenstva.

„Mi već godinama nemamo podršku s federalnog nivoa, tako da to i nije ništa novo. Iznenadilo bi nas, pozitivno, da je drugačije. Svi izgovori o tome da su klubovi udruženja jesu mat-pozicija dugi niz godina, jer se ne donosi zakon o sportu koji bi regulisao ta pitanja. Klubovi sami ne mogu donijeti spomenuti zakon, nego zakonodavac. Dakle, svojevrsni „status quo“ gdje se klubovima odbija pomoći, uz spomenuti izgovor, a ništa se ne radi po pitanju rješavanja krucijalnog problema finansiranja klubova, u svim sportovima“, kazali su za magazin Žurnal iz KK Bosna Royal.

Hrvatski športski klub Zrinjski jedan je od najuspješnijih poslijeratnih nogometnih klubova u BiH. Dok čekaju odgovor na pitanje da li će se i kada Premijer nogometna liga BiH nastaviti, u ovom klubu smatraju da je pomoć vlasti potrebna.

„Naravno da se nadamo da će oni koji donose odluke promijeniti svoj stav, jer bez obzira što su klubovi registrirani kao udruženja građana, ipak se radi o kolektivima koji također žele sačuvati radna mjesta. Kao i svi drugi poslodavci BiH, profesionalni nogometni klubovi također se suočavaju s objektivnim problemom daljnjeg funkcionisanja, još više iz razloga jer su klubovi i prije početka pandemije djelovali u otežanim uslovima s obzirom na to da je sport, nažalost, na margini zanimanja države“, govore nam iz ovog kluba.

Da je bitno sačuvati radna mjesta u sportu, naglašavaju i iz Sindikata profesionalnih fudbalera u BiH.

„Klubovi, kao poslodavci, svake godine milione vraćaju u budžet kroz različite poreske obaveze. Upravo zbog toga, kako bi zaštitili radna mjesta u sportu, obratili smo se vlastima, te zatražili preuzimanje obaveza plaćanja doprinosa od strane entitetskih vlasti za klubove, te odgodu plaćanja drugih davanja prema državi. Obratili su se i mnogi drugi, ali je pomoć izostala, na razočarenje sportske zajednice u BiH. Prijedlog tzv. korona zakona nije pravedan prema sportu, čak će i destruktivno djelovati za sport u BiH“, za Žurnal kaže, između ostalog, Aldin Đidić, osnivač Sindikata profesionalnih fudbalera u BiH.

To što će, izvjesno je, značajnija pomoć za sportske kolektive izostati, nije nikakvo iznenađenje. Godinama se traži usvajanje sveobuhvatnog zakona o sportu, što smo već spomenuli. Tražili su sportski klubovi i da se smanji stopa doprinosa koja se uplaćuju za profesionalne sportiste. Tražili su i ulaganje u sportsku infrastrukturu. Ovi i brojni drugi zahtjevi nikada nisu ozbiljno shvaćeni.

Za bh. vlast i političare sport je, može se zaključiti, samo „zabava vikendom“, ali i prilika za samopromociju kada se iz, naprimjer, svečane lože Bilinog polja smješkaju fotoreporterima i snimateljima.