NEON Televizija - ntv@neon.ba - Redakcija: +387 62 33 00 95 - Marketing: +387 62 33 00 94

“Žetva pšenice je uspješna, ali ne proizvodimo ni 30 posto od potrebnog, uvoz nas guši”

... | 14. Avgusta 2020.
13:59
Kalesija Online

Žetva pšenice, ostalih kultura žita i kukuruza je u najvećoj mjeri završena na području Federacije Bosne i Hercegovine. Kako nam je kazao Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ove godine je bilo više zasijanih površina nego inače.

– I pored toga, mi ne proizvodimo ni 30 posto pšenice koja nam je potrebna. Dobra vijest je da je prema prvim analizama ovogodišnja pšenica kvalitetnija nego ranijih godina. Sada je akcenat na jesenjoj sjetvi kako bi i ona polučila dobre rezultate. Imamo obećanja da će i ova sjetva, baš kao i ona proljetna, biti finansijski podržana od nadležnih federalnih i kantonalnih institucija. U ovo doba korone nikada se nije više pričalo o domaćoj poljoprivredi. Podsticaji se redovno isplaćuju. Naša je sreća da nemamo nijednog zaraženog proizvođača – kaže Bićo.

Međutim, postoji i ona druga, nepovoljna strana bh. poljoprivrede.

– Prije svega, osjeti se da je slabija kupovna moć stanovništva. Smanjena je potrošnja i to je ono što nas brine. Već se stvaraju viškovi određene hrane, bilo bi dobro kada bi to otkupile robne rezerve. Smanjen je izvoz mesa i piletine, a uvoz ne posustaje. To guši našu poljoprivrednu proizvodnju. Naravno, znamo da je BiH potpisnica Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini, ali to nije prepreka da se određenim mjerama zaštiti domaća proizvodnja. Postoji mehanizmi za to.

Iz inostranstva nam stiže jeftinije povrće, pitanje koje kvalitete

Našim stočarima stoji utovljena junad, nemaju je kome prodati. Zbog toga smo se obratili Federalnom ministarstvu poljoprivrede da intervenišu i na određen način učestvuju u otkupu, baš kao što je to urađeno u bh. entitetu Republika Srpska. Trenutna otkupna cijena junadi je 3 do 3,2 KM i u tom slučaju proizvođači su na gubitku. Tek kada bi otkupna cijena bila 4 KM, onda bi proizvođači bili na pozitivnoj nuli. Nije nikakvo podilaženje, uzdamo se u Vladu FBiH. Naša država proizvodi svega 25 posto potrebnih količina mesa, ostalo uvozimo. Zašto ne bi bilo obrnuto? Što se tiče voća, ono ide dobro, izvozi se šljiva, uskoro će i jabuka te kruška. Dobar je plasman i na domaće tržište što se ne može reći za povrće. Iz inostranstva nam stiže jeftinije povrće, pitanje koje kvalitete i naši proizvođači su tu oštećeni – ističe Bićo.

Problem je strateške prirode.

– Procjene su da cijela BiH godišnje za poljoprivredu izdvaja 200 miliona KM. To je nedovoljno. Hrvatska u svoju poljoprivredu godišnje ubrizgava 500 miliona eura iz budžeta, a još toliko dobija od fondova Evropske unije. I kako da se onda bh. poljoprivreda takmiči u takvoj neravnopravnoj utakmici – pita će Bićo.

Proizvođači jagodičastog voća pokušali su izvući iz ove godine najviše što su mogli.

Ljudi koji su ostali bez posla okreću se poljoprivredi

– Problem su nam predstavljali manjak potražnje na početku pandemije koronavirusa jer se radi o lako kvarljivim proizvodima. Ovo voće se mora unaprijed prodati. Krajem aprila i početkom maja, u vrijeme kada je na snazi bilo stanje prirodne nesreće i u značajnoj mjeri smanjeno kretanje, bila je manja potražnja i nedostajalo je radne snage. Sada se situacija u najvećoj mjeri normalizovala, pogotovo za one koji se bave i preradom voća. Ima i više radne snage. Nažalost, mnogi su ljudi ostali bez posla i sada šansu da zarade za egzistenciju traže u poljoprivredi – kaže Asaf Kulašin iz firme ESOF iz Donjeg Vakufa.

Naš sagovornik smatra da ne bi trebalo biti velikih problema kada je u pitanju izvoz.

– Nema sumnje da će izvoz biti usporen zbog procedura na graničnim prijelazima, ali će u suštini ići svojim tokom, pogotovo što se ne radi o velikim količinama. Proizvođači jagodičastog voća, pogotovo oni mali, prije svega su orijentisani na domaće tržište – naglašava Kulašin.

Izvor: Faktor

Portal ntv.ba možete pratiti i putem android aplikacije za mobilne uređaje

Komentari

Kategorija: Društvo i politika