Zagađenje zraka ili aerozagađenje je prisustvo jednog ili više zagađivača u spoljnoj atmosferi, koji količinama i trajanjem djeluju nepovoljno na ljude, vegetaciju, životinje i opšta dobra iii svojim djelovanjem ometaju povoljne uslove života u naselju.

Efekti na zdravlje stanovnistva, ovisno o trajanju aerozagadenja, mogu biti akutni i hronični.

Takođe su različiti ovisno o životnoj dobi. Osjetljivija su djeca predškolskog uzrasta, zbog karakteristika njihovog respiratornog sistema. Respiratorni simptomi i oboljenja kod djece mogu se javiti i pri niskim koncentracijama polutanata u zraku. Hronični bolesnici (srčani, plućni, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

Aerozagađenje, udruženo sa nepovoljnim klimatskim uslovima, može da izazove povećanje oboljelih od akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva, pogoršanje astme i status astmatikus. Vodeći računa o započinjanju sezonske gripe i početku nastave važno je pridržavati se zdravstvenih preporuka.

Smog ili toksična magla ima najštetniji uticaj na zdravlje ljudi. Predstavlja mješavinu dima i sumaglice. To su kompleksi gasova zagađivača i aerosola koji izazivaju jaku iritaciju sluzokoža. Sumpordioksid uzrokuje iritaciju očiju, nosa i grla i povećavaju otpornost prolazu vazduha u gornjem dijelu dišnog sistema. Azotni oksid i ugljenmonoksid umanjuju sposobnost hemoglobina da prenosi kiseonik, čime se dodatno pogoršava zdravstveno stanje hroničnih bolesnika.

Zdravstvene preporuke za zaštitu zdravlja građana u situacijama kada su povećane koncentracije zagađujućih materija u vazduhu iznad preporučenih normi s ciljem sprečavanja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja su:

• Smanjiti boravak na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka.
• Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu zaštitnih maski ili priručnih sredstava (šal, maramica i s1.) kako bi se bar djelimično ublažio štetni uticaj većih lebdećih čestica i čađi. Najbolju zaštitu pružaju standardizirane zaštitne maske.
• Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama.
• Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja.
• Dok traju epizode velikog zagađenja zraka, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine svakog vikenda.
• Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća.
• Smanjiti konzumiranje nargile i cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet.
• Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prevoza (korisno bi bilo da više osoba putuje jednim automobilom)
• Vlasnicima individualnih ložista se zabranjuje u kotlovnicama spaljivanje smeća, guma, plastike i slično.

Apelujemo na stanovništvo da ispoštuje zdravstvene preporuke u cilju poboljšanja kvaliteta zdravog života i proširenje svijesti o štetnosti zagađenog zraka po ljudski organizam, biljni i životinjski svijet, te na taj način preventivno djeluju u granicama svojih rnogucnosti i da svojim ponašanjem i aktivnostima dodatno ne doprinesu zagađenju zraka, stoji u preporukama Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.